Globalno zagrijavanje prvi put je premašilo 1.5 stupnjeva Celzija tijekom cijele godine, objavila je klimatska služba Europske unije. Svjetski čelnici obećali su 2015. godine da će pokušati ograničiti dugoročni porast temperature na 1.5 stupnjeva, što se smatra ključnim za izbjegavanje najštetnijih utjecaja.
"Ovo je značajan porast, još jedan korak u krivom smjeru"
Ovo prvo jednogodišnje prekoračenje ne krši spomenuti Pariški sporazum iz 2015. godine, ali dugoročno gura svijet prema tome. Hitne mjere za smanjenje emisija ugljika i dalje mogu usporiti zagrijavanje, kažu znanstvenici.
"Porast preko 1.5 stupnjeva na godišnjem prosjeku je značajan. To je još jedan korak u krivom smjeru. Ali znamo što moramo učiniti", kaže prof. Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva.
Ograničavanje dugoročnog zagrijavanja na 1.5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina - dakle, prije nego što su ljudi počeli sagorijevati velike količine fosilnih goriva - postalo je ključni simbol međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena, piše BBC.
Rizici su mnogo veći
Značajno izvješće UN-a iz 2018. kaže da su rizici od klimatskih promjena - poput intenzivnih toplinskih valova, porasta razine mora i izumiranja flore i faune - mnogo veći pri zagrijavanju od 2 stupnja nego pri zagrijavanju od 1.5 stupnjeva.
No, temperature su nastavile rasti zabrinjavajućom brzinom, pokazuju podaci Europske službe za klimatske promjene Copernicus iz prošle godine. Razdoblje od veljače 2023. do siječnja 2024. doseglo je 1.52 stupnja zagrijavanja.
Ovo jednogodišnje prekoračenje nije posebno iznenađenje. Siječanj je bio osmi rekordno topao mjesec zaredom. Znanstvena grupa Berkeley Earth kaže da je kalendarska 2023. godina bila više od 1.5 stupnjeva toplija iznad predindustrijskih razina. Druge znanstvene organizacije, poput NASA-e, procjenjuju da je zagrijavanje u prošlih 12 mjeseci bilo malo ispod 1.5 stupnjeva.
Površina mora nikad toplija
Ove male razlike uglavnom su posljedica načina na koji su globalne temperature procijenjene na kraju 19. stoljeća, kada su mjerenja bila oskudnija. Međutim, svi glavni skupovi podataka slažu se oko kretanja zagrijavanja i da je svijet u daleko najtoplijem razdoblju od početka modernog praćenja - i vjerojatno još mnogo dulje.
A površina svjetskog mora također je na najvišoj ikad zabilježenoj prosječnoj temperaturi - još jedan znak klimatskih promjena. To je posebno značajno s obzirom na to da temperature oceana obično ne dosegnu vrhunac u ovo doba godine.
Zašto je granica od 1.5 stupnjeva nadmašena tijekom prošle godine?
Dugoročni trend zagrijavanja nedvojbeno je potaknut ljudskim aktivnostima - uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, pri čemu se oslobađaju plinovi koji zagrijavaju planet, poput ugljičnog dioksida. Posljedica toga je i većina zagrijavanja tijekom prošle godine.
Posljednjih mjeseci, prirodni fenomen zagrijavanja klime poznat kao El Niño također je dodatno povisio temperaturu zraka, iako bi to obično bilo samo za oko 0.2 stupnja. Globalne prosječne temperature zraka počele su prelaziti 1.5 stupnjeva zagrijavanja na gotovo dnevnoj bazi u drugoj polovici 2023. godine, kada je El Niño počeo jačati, a to se nastavilo u 2024.
Završetak El Niño uvjeta očekuje se za nekoliko mjeseci, što bi moglo dovesti do privremene stabilizacije globalne temperature, a zatim i do blagog pada, vjerojatno natrag ispod praga od 1.5 stupnjeva. Ali ljudske aktivnosti znače da će temperature u konačnici nastaviti rasti u narednim desetljećima, osim ako se ne poduzmu hitne mjere.
"Brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova jedini je način da se zaustavi porast globalne temperature", zaključuje Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa.
Možemo li ipak ograničiti globalno zagrijavanje?
Uz trenutnu stopu emisija, ograničavanje zagrijavanja na 1.5 stupnjeva u smislu dugoročnog prosjeka - umjesto jedne godine - moglo bi biti prekoračeno u sljedećem desetljeću. Ovo bi bila vrlo simbolična prekretnica, ali istraživači kažu da to ne bi označilo rub klimatske litice.
"To nije prag iznad kojeg će klimatske promjene izmaći kontroli", kaže prof. Myles Allen sa Sveučilišta u Oxford i vodeći autor UN-ova ključnog izvješća za 2018. godinu. Međutim, utjecaji klimatskih promjena nastavit će se ubrzavati - što su nam dali naslutiti ekstremni toplinski valovi, suše, šumski požari i poplave u prošlih 12 mjeseci.
"Svaka sljedeća desetina stupnja zagrijavanja uzrokuje više štete nego prethodna", dodaje prof. Allen.
Sve je veći rizik da ćemo doseći "točku preokreta"
Dodatnih pola stupnja - razlika između 1.5 i 2 stupnja globalnog zagrijavanja - također uvelike povećava rizike dosezanja "točaka preokreta". To su pragovi unutar klimatskog sustava koji bi mogli dovesti do brzih i potencijalno nepovratnih promjena.
Na primjer, ako bi ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika prošle prijelomnu točku, njihov potencijalno brz kolaps uzrokovao bi katastrofalne poraste globalne razine mora tijekom stoljeća koja slijede, ističe profesor Bentley.
Ali istraživači žele naglasiti da ljudi još uvijek mogu utjecati na putanju zagrijavanja. Svijet je postigao određeni napredak sa zelenim tehnologijama, poput obnovljivih izvora energije i električnih vozila koje su u procvatu u mnogim dijelovima svijeta.
"Propast nije neizbježna"
To je značilo da se neki od najgorih scenarija zagrijavanja od 4 stupnja ili više u ovom stoljeću - koji su se smatrali mogućim prije deset godina - sada smatraju mnogo manje vjerojatnim, na temelju trenutnih politika i obećanja.
I što je možda najviše ohrabrujuće, još uvijek se smatra da će svijet više-manje prestati zagrijavati kada se dosegne neto nula emisija ugljika. Učinkovito prepolovljenje emisija u ovom desetljeću smatra se posebno ključnim.
"To znači da u konačnici možemo kontrolirati koliko će se svijet zagrijati, na temelju naših izbora kao društva i planeta", kaže Zeke Hausfather, klimatolog pri američkoj grupi Berkeley Earth: "Propast nije neizbježna."