NAKON uhićenja piromanke, zaposlenice HAC-a, koja je izazvala požar kod Šibenika, u javnosti se postavlja pitanje ne samo kako je s pravomoćnom presudom za izazivanje požara mogla nastaviti raditi u HAC-u već i kako je psihijatrijsko vještačenje pokazalo da kod nje ne postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela.
Podsjetimo, žena osumnjičena da je podmetnula veliki požar kod Šibenika ovaj vikend već ima pravomoćnu presudu za izazivanje požara. Ona je lani proglašena krivom da je u neubrojivom stanju počinila kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Sud je istom presudom odredio i psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od šest mjeseci. Potom je Županijski sud u Šibeniku 21. svibnja 2018. godine donio rješenje kojim je 53-godišnjakinja upućena na psihijatrijsko liječenje na slobodi u Opću bolnicu Šibensko-kninske županije, Odjel psihijatrije, s početkom od 1. lipnja 2018. godine.
Nadležni liječnik, psihijatar Odjela psihijatrije Opće bolnice Šibensko-kninske županije, 31. listopada 2018. godine izvijestio je Županijski sud u Šibeniku da se akutno psihičko stanje 53-godišnjakinje značajno poboljšalo i nije podnesen prijedlog za produljenje psihijatrijskog liječenja.
Pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti iz Klinike za psihijatriju Vrapče Ante Bagarić za N1 je komentirao cijeli slučaj.
"Odlična je stvar da je osumnjičena uhvaćena u rekordnom roku, ali to nije dobra stvar za nas psihijatre jer povećava vjerojatnost da je osoba imala značajnije psihičke smetnje. Ovo bi mogao biti negativan znak da je ta osoba to napravila iz psihijatrijskih razloga", kazao je.
Tko i kako utvrđuje radnu sposobnost?
HAC je potvrdio da je 2017. protiv iste radnice vođen kazneni postupak u okviru kojeg je po mišljenju sudskog vještaka bilo nužno provođenje psihijatrijskog liječenja ambulantnog tipa, nakon kojeg je utvrđena radna sposobnost te je istaknuo kako nema opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Upitan da komentira takvu odluku, kazao je:
"Dvije stvari su gadno pomiješane. Sudski vještak nema nikakve veze s ocjenom radne sposobnosti bilo koga. Očito se protiv nje vodio kazneni postupak, sudac je naložio psihijatrijsko vještačenje, psihijatar vještak je vještačenje napravio, sud ga je prihvatio i postupao prema tome, odredio mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja. Druga stvar, sve osobe sa psihičkim smetnjama imaju neku radnu sposobnost. To utvrđuje nadležni specijalist medicine rada. 99 posto osoba sa psihičkim smetnjama može raditi na naplatnim kućicama. Osobe sa psihičkim smetnjama ne smiju biti stigmatizirane i nisu lošiji radnici, ne ugrožavaju klijente i suradnike više od prosjeka. To što je radila u HAC-u iako je bila bolesna, to je sjajna stvar za njezinu bolest i društvo", kazao je.
"Teško da je piromanka"
Na upit što se događa kada se utvrdi da je netko piroman i kako sustav tome pristupa, kazao je:
"Koliko sam shvatio, ona ima 51 godinu, teško da bi mogla biti piromanka. Piromani su mladi, ljudi od 12, 15, 20 godina. Ali to bi mogao biti sličan psihički problem. Recimo, to bi mogla biti manična epizoda. Osoba brzo i puno govori, misli lete, osoba je hiperaktivna, troši novac, kocka, prodaje kuću, sklapa ugovore, ženi se - sve u jednom danu. Između ostalog, takve osobe su sklone ovakvim postupcima u ljetnim mjesecima, da bi razbuktale tu svoju euforiju, da bi podignule raspoloženje. Ako je piromanka - što je bilo s njom proteklih 50 godina?" pita se.
Na kraju je komentirao i je li piromaniju moguće liječiti u mlađoj dobi.
"Da. Važno je to prepoznati. Manje od jedan posto populacije čine piromani. Od svih požara koji su podmetnuti, samo 10 posto su podmetnule osobe koje imaju psihički poremećaj. Sve druge podmetnuli su susjed susjedu, kao prosvjed protiv nekoga ili nečega - što nema veze s poremećajem. Kod piromana se javlja napetost koja se ne da smiriti ni s čim osim paljenjem požara i zato je ključno da budu uključeni u adekvatan psihoterapijski program koji će kod većine uspjeti zaliječiti problem", zaključuje za N1.
Postupak vještačenja traje 10-ak dana
Prim. dr. sc. Nadica Buzina iz Centra za forenzička vještačenja za Novu TV je također objasnila postupak vještačenja piromana.
"Vještačenje je vrlo ozbiljan posao koji sud naloži, a mi ga provodimo. Kad sud odredi da se mora provesti vještačnenje, proučavamo sudski spis, prikupljamo medicinsku dokumentaciju i s osobom nad kojom se provodi vještačenje razgovaramo u više navrata, obavljamo pretrage, obavljamo psihologijsku obradu. Cijeli taj postupak traje 10-ak dana. Običaj naše kuće je da na našem zajedničkom sastanku prezentiramo sve do čega je vještak došao. Vještak predlaže ocjene o kojima se raspravlja. Radimo to da bi naša ocjena bila što objektivnija i da ne bi nikoga u tom postupu oštetili, ipak, ocjena vještaka reflektira se na nečiju sudbinu", kazala je.
Na upit kako prepoznati piromana i koji su njegovi porivi, kaže:
"Sa psihijatrijskog aspekta, među pravim psihijatrijskim bolesnicima nema baš piromana. Preko 20 godina se bavim ovim poslom ja čistog piromana nisam vidjela. Piromanija može biti u sklopu simptoma u sklopu težeg psihičkog poremećaja da bi osoba bila neubrojiva. Netko mora bolovati od psihoze i uz to imati piromanske sklonosti da bi bio neubrojiv. Laici vole svakoga tko tako na livadi ili polju zapali vatru nazivati piromanima, ali takvih osoba koje imaju izuzetan poriv za paljenjem vatre i pri tome doživljavaju neko posebno uzbuđenje pa kasnije relaksaciju u praksi se vrlo, vrlo rijetko viđa", zaključuje.