NAJNOVIJE istraživanje agencije Puls - Crobarometar za mjesec listopad 2007. godine, pokazalo je kako HDZ i SDP i dalje vode "mrtvu trku" za naklonost birača te kako je nezaposlenost i dalje najveći problem u zemlji.
Istraživanje je provedeno u periodu od 1. do 20. listopada, na slučajnom uzorku od 950 ispitanika starijih od 18 godina. Maksimalna pogreška uzorka za sva pitanja osim rejtinga stranaka je +/-3,2 posto, a za rejtinge stranaka pogreška uzorka iznosi +/-3,9 posto. Rezultati po izbornim jedinicama su nastali kao zbroj rezultata tijekom tri mjeseca. Uzorci na razini izborne jedinice mogu značajno odstupati od stvarne strukture populacije unutar izborne jedinice.
Opća razina optimizma u zemlji se nije značajnije mijenjala u posljednjih šest mjeseci. Tako 32,3 posto birača smatra da se stvari u zemlji kreću u dobrom smjeru, dok 56,1 posto njih smatra da se kreću u lošem smjeru. Neodlučno je 11,6 posto birača. Birači HDZ-a značajno češće od birača ostalih stranaka smatraju da se stvari u zemlji kreću u dobrom smjeru (njih 55 posto), dok čak 67 posto birača SDP-a smatra kako se stvari kreću u lošem smjeru.
Podrška radu Vlade u listopadu se nije značajnije mijenjala iako je ostvarila blagi rast. Valja naglasiti da je razina podrške radu Vlade u listopadu veća u odnosu na dugoročni prosjek od siječnja 2006. godine, što sugerira ipak jedna povoljan trend u ocjeni sadašnje Vlade. Tako 32,3 posto birača uglavnom odobrava odluke i poteze Vlade premijera Ive Sanadera, uglavnom ih ne odobrava 55,3 posto birača, a neodlučno je 12,3 posto birača. Vlada najveću podršku ima u 5. izbornoj jedinici (38 posto), a najmanju u 3. izbornoj jedinici, gdje njen rad uglavnom ne odobrava 70 posto birača.
Samo 28,1 posto birača sigurno da želi u EU
U listopadu je zamijećen blagi pad podrške ulasku u EU, što bi moglo biti povezano s presudom Haškog suda "vukovarskoj trojci". U slučaju održavanja referenduma o ulasku Hrvatske u EU sigurno ne bi glasovalo 12,8 posto birača, vjerojatno ne bi glasovalo njih 6,5 posto, vjerojatno bi glasovalo njih 23,4 posto, sigurno bi glasovalo njih 52,5 posto, a neodlučnih je 4,8 posto. Od toga bi za ulazak Hrvatske u EU sigurno glasovalo 28,1 posto birača, a protiv bi sigurno glasovalo 23,6 posto birača.
Nakon kratkotrajnog skoka podrške ulasku u NATO savez u kolovozu, u rujnu i listopadu je zamijećen ponovni povratak razine podrške na razinu od svibnja i lipnja. Međutim, valja naglasiti da je razina podrške još uvijek veća u odnosu na dugoročne prosjeke podrške. Ulazak u NATO tako podržava 38,9 posto birača, a ne podržava ga 44,7 posto birača. Neodlučnih je 16,4 posto.
Na izbore će sigurno izaći 63 posto birača
U listopadu je zamijećen porast interesa birača za izbore. U odnosu na prošli mjesec, njih 6 posto više izražava sigurnu namjeru izlaska. Tako je sada 63 posto birača sigurno da će izaći na izbore i glasovati.
Rejtinzi stranaka se u listopadu statistički značajno ne razlikuju u odnosu na posljednje veliko istraživanje agencije Puls. SDP, sa podrškom 30,9 posto birača, ima tek blagu prednost pred HDZ-om, kojeg podržava 28,7 posto birača. Iduća četiri ravnopravna mjesta pripadaju HSU-u (5,9 posto), koaliciji HSS-HSLS-PGS (5,6 posto), HNS-u (5,1 posto) i HSP-u (5 posto).
Najpopularniji političar u zemlji je i dalje predsjednik Stjepan Mesić kojeg vrlo pozitivnim smatra 29 posto birača, donekle pozitivnim njih 43 posto, donekle negativnim njih 14 posto, a vrlo negativnim 7 posto birača. Neodlučno ih je također 7 posto. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović (54 posto birača ga je ocijenilo kao vrlo i donekle pozitivnog), i dalje je popularniji od predsjednika HDZ-a Ive Sanadera (44 posto). Daleko najnepopularniji je Vladimir Šeks kojeg je negativnim ocijenilo čak 66 posto birača.
Nezaposlenost je najveći problem u zemlji
Čak 65,6 posto ispitanika je nezaposlenost uvrstilo među tri najveća problema u zemlji. Slijede je mito i korupcija (34,0 posto), status umirovljenika (16,9 posto), male plaće (13,3 posto), standard (13,2 posto), kriminal i krađa (11,2 posto) te zdravstvo (10,9 posto). Svi ostali problemi poput gospodarstva, sudstva i školstva bilježe manje od 10 posto.
I.M.
Foto: Index