SDSS-ov zastupnik tvrdi da se (zauzeta) privatna imovina i dalje devastira, da korisnici imaju prednost pred vlasnicima, da državne institucije to štite.
Za takvo stanje prozvao je 'nadležne dijelove' u ministarstvima mora, turizma, prometa i razvitka te pravosuđa u čijoj su nadležnosti, kaže, i sudovi koji ne rade svoj posao.
Pupovac je to potkrijepio slučajem subotnjeg fizičkog napada na starca u Jagodi Donjoj, gdje je, kaže, policija odlično obavila svoj posao, za razliku od nadležnog suda u Benkovcu koji nije vidio razloga za pokretanje postupka protiv napadača.
Procesom povratka imovine nezadovoljan je i Ratko Gajica (SDSS), koji sporost u tom procesu povezuje i sa, kako navodi, preporukom državnog odvjetništva da privremeni korisnici ne trebaju napustiti useljene kuće dok im se ne osigura drugi smještaj.
Gajica spominje Kistanje gdje su, kaže, doseljeni Janjevci u velikom broju zauzeli kuće, ali i poslovne prostore tamošnjih Srba, te tvrdi kako je još nekadašnji ministar obnove Jure Radić na zahtjev da se bar poslovni prostori vrate vlasnicima, uzvratio protupitanjem, pa od čega će onda živjeti Janjevci?
U obnovi je, kaže Gajica, napravljen pomak i ljudi su zadovoljni.
Hrvatska je do sada, izvjestio je savjetnik ministra razvitka Marko Brajko, obnovila oko 129 tisuća kuća i stanova oštećenih u ratu za što je utrošila oko 14 milijardi kuna.
Ove godine planira se obnoviti oko 10.500 kuća i stanova.
Brajko je iznio i podatak da je do konca rujna, kada je istekao rok za podnošenje zahtjeva za obnovu, evidentirano 11.300 zahtjeva, te da ih se diplomatskim putem može očekivati još tisuću-dvije.
Pupovac, međutim, drži da će ih biti i više, te da će ukupan broj onih koji će ostati za obnovu nakon ove godine preći 15.000.
Članovi Savjeta izrazili su nezadovoljstvo što se na sjednici nije pojavio nitko od nadležnih za pitanja povratka imovine.
Šemso Tanković upozorio je na problem Bošnjaka koji su, kaže, 1991. činili deset posto stanovništva u Slunju, Cetingradu, Vojniću, no nakon povratka su proglašeni strancima i ne mogu ostvariti nikakva povratnička prava.
Članovi Savjeta suglasni su da se za financiranje programa manjina u 2005. iz državnog proračuna zatraži 10,6 posto više novaca, nego je bilo odobreno za ovu (24,5 milijuna umjesto 22 milijuna).
Podržali su i prijedlog da se programi deset radijskih stanica namjenjenih manjinama sufinanciraju s ukupno 154.400 kuna.
(Hina) xum ysšh