SUTRAŠNJI sastanak na vrhu G 8 će, po svemu sudeći, biti jedan od najdramatičnijih u povijesti nekadašnje grupe sedam najrazvijenijih industrijskih državama kojima se 1998. godine bila pridružila i Rusija.
Razlozi za to su u sve većim nesuglasicama između Rusije i SAD koje o mnogim važnim pitanjima – iranskom nuklearnom programu, sjevernokorejskim projektilima te eskalaciji ratnih sukoba na Bliskom istoku – imaju različita, a ponekad i oprečna mišljenja.
Američka vlada je svoje sve veće nezadovoljstvo politikom predsjednika Putina izrazila preko potpredsjednika Cheneya, koji je kritizirao rusko korištenje rezervi plina kako bi se politički ucijenila Europa i bivše države SSSR-a.
Predsjednik Bush je, pak, žestoko napao ono što naziva "autoritarnim" tendencijama Putinove vlade, odnosno zakonske i druge mjere kojima se nastoji suzbiti ili ograničiti djelatnost nevladinih organizacija. Kako bi demonstrirao neslaganje s Putinom, Bush se prilikom dolaska u Rusiju prvo u St. Petersburgu sreo s pripadnicima ruske liberalne oporbe i nevladinih organizacija, a tek potom sa svojim službenim domaćinom Putinom.
Američka vlada će se također službeno protivi ulasku Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju, što je bio jedan od najvažnijih ciljeva Putinove vlade. Kao razlozi se navode problemi oko autorskih prava u Rusiji, a maratonski pregovori ruskih i američkih trgovinskih predstavnika nisu donijeli rezultata.
Međutim, američki predsjednik je na jutrošnjoj zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Putinom rekao kako su pregovori bili "teški ali otvoreni", te da konačni dogovor "samo što nije sklopljen".
Na istoj konferenciji su se, usprkos pokušaja dvojice predsjednika da pokažu jedinstvo svoje politike, pokazale bitne razlike po mnogim pitanjima. Tako je Putin u jednom trenutku izjavio kako se iskreno nada da Rusija neće uživati u onakvoj vrsti demokracije kakva je po američkom receptu primijenjena u Iraku.
D.A.