HRVATSKI premijer Ivica Račan rekao je u utorak u Zagrebu da je asimetrično rješenje u boko-kotorskom zaljevu kompromis koji je omogućio dogovor o privremenom razgraničenju na moru.
´U traganju za... definitivnim reguliranjem granice, Hrvatska se neće odreći svojih prava da na tome inzistira´, kazao je Račan napominjući da je pitanje bi li Hrvatska tako nešto mogla ostvariti u eventualnom postupku arbitraže.
Protokol o privremenom režimu na Prevlaci potpisali su prijepodne na graničnom prijelazu Konfin ministri vanjskih poslova RH i SRJ Tonino Picula i Goran Svilanović.
Hrvatski pregovarač Joško Paro, podsjećajući da morska granica između Hrvatske i Crne Gore nikad nije bila utvrđena, napomenuo je kako je hrvatsko stajalište bilo da pregovori počnu od točke ekvidistance unutar bokokotorskoga zaljeva, no crnogorska se strana pozivala na povijesne okolnosti.
Pod zajedničkim nadozorom bit će dio zaljeva koji se proteže sjeverno od rta Oštro do Konfina. Ondje će ophodnje vršiti posebna mješovita policijska posada u plovilu koje će naizmjence davati dvije države.
Radi se o području na kojem ´SR Hrvatska nikada nije vršila vlast´, rekao je Paro.
Što se demilitarizacije kopnenoga područja tiče Picula je kazao kako će se demilitarizirano područje protezati 5 km u unutrašnjost Hrvatske i 3 km u unutrašnjost Crne Gore.
Prema Piculinim riječima, Hrvatska je ´već 1998. predložila takvo asimetrično rješenje koje je ovim protokolom i preuzeto´.
Protokolom se, inače, u 32 članka i 6 aneksa privremeno utvrđuje područje jurisdikcije obiju država na kopnu i na moru do sklapanja ugovora o međudržavnoj granici.
´To znači da će Republika Hrvatska pod svoju punu nadležnost preuzeti 15. prosinca kopneni dio jugozapadno od Konfina, odnosno područje poluotoka Prevlake´, rekao je Picula.
Protokol određuje posebni režim plovidbe kroz Bokokotorska vrata kojim se SRJ obvezuje na to da njezini vojni brodovi tuda plove bez vježbovnih aktivnosti, demonstriranja sile, dizanja ili spuštanja letjelica na palubu te bez zaustavljanja i sidrenja, a podmornice moraju ploviti na površini.
Također, ciljevi vojnih vježba na moru neće se usmjeravati prema drugoj državi. Brodovi Hrvatske ratne mornarice u Bokokotorski će zaljev uplovljavati samo u slučaju zajedničkih vježbi.
Granični prijelaz Karasovići-Sutorina ovim je Protokolom kategoriziran kao međunarodni putnički i robni prijelaz, a preko prijelaza Vitaljina-Njivice obavljat će se međunarodni putnički promet, rekao je ministar Picula.
Protokolom je utvrđeno i pogranično područje. U njega s hrvatske strane ulaze Dubrovnik, Župa Dubrovačka i Konavle, a s crnogorske Herceg-Novi, Kotor i Tivat. Stanovništvo toga područja granicu će moći prelaziti uz osobne dokumente izdane u pograničnim općinama, i na drugoj strani boraviti do tri dana.
Protokolom je dogovorena i lokalna policijska i carinska suradnja, turistička, nautička i sportsko-ribolovna suradnja.
Uspostavljena je i suradnja kontrola leta zračnih luka Dubrovnika i Tivta te suradnja nadležnih tijela za akcije gašenja požara, traganja i spašavanja na moru i zaštite morskoga prostora i bioresursa od zagađenja.
Upitan o otočiću Mamula na ulasku u bokokotorski zaljev Paro je kazao kako on pripada Crnoj Gori te njegovo pitanje Hrvatska tijekom pregovora nije ni postavljala.
Na pitanje o pristupu hrvatskih građana svojoj imovini s druge strane granice, Paro je odgovorio da se Protokolom pitanje imovine ne rješava, te da pitanje vlasništva i nije bilo sporno.
Što se tiče pristupa imovini na podruju poluotoka Prevlake premijer Račan je rekao kako je na snazi privremena zabrana kretanja zbog miniranosti.
´Hrvatska vlada jamči vlasnicima zemlje da će tu zemlju imati u posjedu nakon razminiranja´, rekao je Račan.
Prema Parinim riječima, Hrvatska će od SRJ dobiti karte minskih polja na Prevlaci.
Premijer Račan na konferenciji za novinare istaknuo je i ulogu glavnog tajnika UN-a Kofija Annana u postizanju privremenog režima na Prevlaci.