Laureat te najveće francuske nagrade za medicinska istraživanja ovih je dana boravio u hrvatskome glavnom gradu kao visoki gost Hrvatskoga biološkog društva 1885 - organizatora 8. hrvatskog biološkog kongresa što se u Zagrebu održava od 27. rujna do 2. listopada.
Tom je prilikom akademik Radman izjavio da je Grand Prix koji će primiti u četvrtak priznanje i cijelomu njegovom laboratoriju, odnosno kolegama, suradnicima i prijateljima s kojima radi.
Miroslav Radman profesor je na Medicinskome fakultetu i voditelj Laboratorija za evolucijsku i molekularnu genetiku Instituta Necker u Parizu.
Po Radmanovim riječima, priznanje je to za istraživanja u zadnjih desetak-petnaestak godina tijekom kojih je laboratorij kojemu je na čelu bio možda najproduktivniji kad je riječ o inovacijama u medicinskim istraživanjima ili barem, dodao je, najproduktivniji između postojećih 350 nacionalnih laboratorija i instituta za zdravlje u Francuskoj.
Miroslav Radman bio je prvi hrvatski znanstvenik koji je u listopadu prošle godine ušao u Razred za prirodne znanosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti, ali kao Francuz.
Tomu su pak prethodila dva desetljeća iznimno zapaženoga znanstvenog rada u Francuskoj u kojoj Radman živi i radi od 1982.
Miroslav Radman rođen je u Splitu 1944. Diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Bruxellesu gdje je deset godina bio profesor.
Usavršavao se tri godine na američkome Sveučilištu Harvard. Svjetsku slavu stekao je 1989., kada je "srušio genetski zid" križajući dvije vrste bakterija koje se nisu miješale 150 milijuna godina i otkrio molekularni model nastanka novih vrsta.
Dobitnik je niza prestižnih nagrada, među kojima je i Grand Prix "Richard Lounsbery" koju zajednički dodjeljuju francuska i američka akademija znanosti.