RAT u Ukrajini na više se načina proširio u svemir te utječe na tijek sukoba, kao i na brojne važne svemirske projekte.
Podsjetimo za početak ukratko na neke ključne elemente koji ratu daju svemirske dimenzije.
Čak i prije početka invazije, a potom i tijekom nje, sateliti iz svemira podrobno snimaju i prate kretanja ruske vojske te zbivanja na bojištima u Ukrajini.
Rat se osobito prelio u svemir kada je Rusija, nakon uvođenja oštrih sankcija Zapada, zaprijetila mogućim rušenjem Međunarodne svemirske postaje (ISS).
Nakon toga Moskva je upozorila da će eventualno hakiranje nekog svojeg satelita smatrati objavom rata.
Rusija je također onemogućila lansiranje satelita tvrtke OneWeb iz Bajkonura u Kazahstanu (gore).
Elon Musk, vlasnik tisuća komunikacijskih satelita Starlink, u Ukrajinu je nedavno dostavio antene kojima se Ukrajinci mogu povezati s njima kako bi imali internet čak i ako ga ruska vojska sruši.
Njemačka i ruska svemirska agencija prekinule su suradnju.
Konačno, sankcije su odgodile ili onemogućile brojne suradnje ruskih znanstvenika s kolegama u svijetu. Među ostalim, odgođeno je lansiranje zajedničkog europsko-ruskog rovera na Mars, koje je bilo predviđeno za 2022.
Fotografije iz svemira osvijestile su svijet o užasima rata u Ukrajini
Nikad prije u svemiru nije bilo više senzora u privatnom vlasništvu usmjerenih na planet, a to znači da je ruska invazija na Ukrajinu dobila neuobičajeno podroban nadzor iz svemira. Tvrtke poput Maxara, Capell Spacea, BlackSkya i Planet Labsa posljednjih dana dijele snimke visoke razlučivosti s neovisnim analitičarima i medijskim redakcijama.
Slike koje su prikupili komercijalni sateliti zabilježile su gomilanje ruskih snaga na ukrajinskim granicama i invaziju koja je u tijeku, pružajući obavještajne podatke koji su prije bili dostupni samo ako su bili pušteni iz vladinih izvora i rijetko su bili objavljivani u javnosti.
Snimka Planet Labsa
Snimke razaranja pokazale su razmjere invazije i potvrdile da se ona uistinu događa, zbog čega su imale velik utjecaj na oblikovanje javnog mnijenja u cijelom svijetu. Također su potaknule brojne države da na napad reagiraju slanjem pomoći Ukrajini te iznimno oštrim sankcijama Rusiji i njezinim oligarsima i političkim čelnicima.
Ukrajinskoj vojsci one su omogućile da prati razvoj situacije na terenu i organizira obranu.
Kriza je pokazala mogućnosti kompanija, čije su satelitske slike visoke razlučivosti posljednjih nekoliko tjedana bile sveprisutne u medijima, da utječu na svijet.
Primjerice, Maxar News Bureau, sastavni dio Maxara, stvorio je program partnerstva s medijskim organizacijama, a njegov tim je u redovnom kontaktu sa stotinama novinara diljem svijeta. Tvrtka također pruža besplatan pristup satelitskim snimkama ekološkim i humanitarnim skupinama putem platforme SecureWatch. Maxar je objavio da je veći dio svojih slika stavio na raspolaganje novinskim organizacijama kako bi podržao globalnu transparentnost i borio se protiv širenja dezinformacija.
Američka vlada ima prioritet kad su u pitanju Maxarove fotografije jer Američki nacionalni ured za izviđanje plaća kompaniji oko 300 milijuna dolara godišnje za pristup četirima satelitima i arhivima slika. Međutim, vlada SAD-a tek je manji dio snimaka proglasila povjerljivima tako da je kompanija većinu učinila dostupnima javnosti.
Osim optičkih satelita, koji za snimanje uglavnom koriste senzore u vidljivom spektru te u dijelu infracrvenog, za snimanje invazije u Ukrajini upotrebljavaju se i druge vrste uređaja. Naime, optički senzori teško prodiru kroz oblake i maglu, a njih je u ovom dijelu godine u Ukrajini mnogo. Primjerice, sateliti sa senzorima radara sa sintetičkim otvorom blende (SAR) mogu prodrijeti kroz naoblaku te čak snimati slike noću. No one više predstavljaju skup podataka tako da se za potrebe javnosti moraju obrađivati ili barem interpretirati.
Unatoč tome što neke kompanije svoje snimke novinarima dijele besplatno, ova situacija postala je važna prilika za njihovu promociju. Povećana svijest o vrijednosti svemirskih podataka dobro je došla prilika za komercijalno geoprostorno poslovanje, industriju vrijednu 9 milijardi dolara za koju se predviđa da će do 2026. narasti na 37 milijardi dolara.
ISS
Rušenje ISS-a malo je vjerojatno, no ovo je možda početak kraja
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je u pitanje budućnost Međunarodne svemirske postaje (ISS), koja je od lansiranja 1998. godine simbol suradnje svijeta nakon Hladnog rata. Na njoj astronauti i kozmonauti već godinama prijateljski žive i surađuju.
No čelnik ruske svemirske agencije Roscosmos Dmitrij Rogozin u četvrtak je upozorio da bi američke sankcije mogle uništiti tu suradnju te da bi se bez pomoći njegove nacije postaja mogla srušiti na Zemlju.
ISS je zajednički projekt SAD-a, Kanade, Japana, Europske svemirske agencije (ESA) i Rusije. Podijeljen je na dva dijela: američki orbitalni segment i ruski orbitalni segment. Trenutno ovisi o ruskom pogonskom sustavu kako bi održao orbitu na oko 400 kilometara iznad razine mora, dok je američki segment odgovoran za električnu energiju i sustave za održavanje života.
Rogozin je ovu ovisnost o ruskom segmentu iskoristio u nizu neprijateljskih tvitova koje je objavio nedugo nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio sankcije protiv ruske zrakoplovne industrije.
"Ako blokirate suradnju s nama, tko će spasiti ISS od nekontroliranog spuštanja i pada na američki ili europski teritorij?" rekao je Rogozin, napominjući da stanica uglavnom ne leti iznad Rusije.
Radonić: Rogozinova prijetnja nije realna
Stručnjaci takve prijetnje smatraju napuhanom političkom retorikom jer se dvije strane oslanjaju jedna na drugu za sigurnost svog osoblja.
"Nitko ne želi političkim manevriranjem ugroziti živote astronauta i kozmonauta", rekao je za AFP John Logsdon, profesor i svemirski analitičar na Sveučilištu George Washington.
NASA je, sa svoje strane, odgovorila pomirljivom izjavom u kojoj ističe da "nastavlja surađivati sa svim međunarodnim partnerima, uključujući Roscosmos, kako bi se osigurao nastavak funkcioniranja Međunarodne svemirske postaje."
Astronom i popularizator znanosti Ante Radonić kaže da je Rogozin poznat po svojim ljutitim objavama i prijetnjama.
"Nakon sankcija zbog okupiranja Krima 2014. prijetio je Amerikancima da će moći otići do postaje samo pomoću 'trampolina'. Kad je 2020. Elon Musk svojom kapsulom poslao astronaute na postaju, javio je Rogozinu da 'trampolin radi'", kaže Radonić.
Smatra da prijetnja Rogozina da će bez ruske pomoći postaja nekontrolirano završiti u Zemljinoj atmosferi nije realna iz više razloga.
"Postaja bi bez korigiranja orbite mogla ostati još koju godinu u orbiti. Ruski transportni brodovi koriste se i za podizanje orbite. Oni jedini mogu prebacivati gorivo u pogonski dio postaje koja tako može korigirati orbitu. Sustav propulzije nalazi se samo u ruskom dijelu kompleksa, međutim, već automatski brod 'Cygnus' tvrtke Northrop Grumman, koji je prošlog tjedna stigao do postaje, predviđen je za prvu demonstraciju korigiranja orbite postaje. Elon Musk odmah je javio da i njegov SpaceX može preuzeti tu ulogu sa svojim kapsulama Dragon. Kad dođe vrijeme za planirano padanje postaje u određeni dio atmosfere iznad Pacifika, nije problem da se pripremi američka bespilotna letjelica s gorivom potrebnim za taj manevar", tumači Radonić.
Stručnjaci smatraju da su svi članovi posade koji trenutno borave na ISS-u, bilo da su Rusi, Amerikanci ili državljani neke treće države, vrhunski profesionalci koji ne žele da se sukobi na Zemlji prenesu u postaju.
Osim toga, povlačenjem iz ISS-a Rusija bi ostala bez svemirskog programa s posadom, osim ako se ne bi brzo okrenula suradnji s Kinom na njezinoj svemirskoj stanici Tiangong, koja je još u izgradnji i trenutno ugošćuje tri člana posade.
ISS je tijekom postojanja već prebrodio neke geopolitičke napetosti, osobito rusku invaziju na Krim 2014. Međutim, sadašnja situacija, koja se smatra najozbiljnijom od kubanske raketne krize, mogla bi označiti početak kraja - rat bi mogao ubrzati dugo očekivani raskid krhke suradnje.
Naime, NASA želi da postaja ostane u orbiti do 2030. godine, dok se Rusija nije obavezala na rokove nakon 2024. SAD već razvija pogonske kapacitete uz pomoć tvrtke Northrop Grumman.
Radonić kaže da krajem 2024. završavaju ugovori o zajedničkom održavanju i korištenju ISS-a.
"Najvjerojatnije će u tom programu sve do 2030. ostati svi osim Rusije koja je već prije najavljivala mogućnost da odvoji svoje nove module - dva su prikačena u zadnjih godinu dana - i s njima stvori osnovu svoje buduće samostalne postaje. Modul Zvezda, u kojem žive prvenstveno ruski astronauti, pokazuje ozbiljne znakove starosti. Na više mjesta pojavile su se pukotine. Postaja je stalno nastanjena već više od 21 godinu", tumači Radonić.
Prijetnje satelitima
Rusija je u srijedu objavila da će eventualno hakiranje bilo kojeg od svojih satelita smatrati opravdanjem za rat.
Rogozin je ovu prijetnju uputio dva dana nakon što je dužnosnik NATO-a rekao da bi kibernetički napad na članicu Saveza mogao pokrenuti članak 5, klauzulu o kolektivnoj obrani.
"Gašenje satelita je razlog za rat", rekao je Rogozin. No pritom je opovrgao medijska nagađanja da su ruski satelitski kontrolni centri već bili hakirani tijekom invazije na Ukrajinu.
Zaustavljanje lansiranja satelita kompanije OneWeb
Čelnik Roskosmosa također je rekao da od tvrtke OneWeb sa sjedištem u Velikoj Britaniji traži jamstva da se njezini sateliti neće koristiti u vojne svrhe te da očekuje da se Velika Britanija, koja je vlasnik dijela dionica te kompanije, povuče iz vlasničke strukture.
Bez tih jamstava, dodao je Rogozin, Rusija će otkazati lansiranje 36 satelita OneWeba s kozmodroma u Kazahstanu koje je zakazano za 4. ožujka.
Chris McLaughlin, jedan od čelnih ljudi britanske vlade u OneWebu, rekao je da je iznenađen Rogozinovim zahtjevom da se sateliti ne koriste za vojne aktivnosti jer mnogi sateliti imaju i civilnu i vojnu namjenu.
Britanska vlada je, pak, isključila svaku mogućnost prodaje svog udjela u tvrtki.
"Nema pregovora o OneWebu: vlada Ujedinjenog Kraljevstva ne prodaje svoj udio", rekao je Kwasi Kwarteng, britanski državni tajnik za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju, u izjavi na Twitteru.
OneWebov satelit
OneWeb je od 2019. do danas već lansirao više od 400 satelita na 14 raketa Soyuz, a za ovu godinu bilo je planirano još pet lansiranja na istim raketama s Bajkonura. To je kompaniju trebalo dovesti do primarnog operativnog cilja od 648 satelita u orbiti.
Raketa je u srijedu izvezena na rampu, ali je tvrtka odlučila obustaviti lansiranje pa je ona u četvrtak vraćena u hangar.
Dio problema u ovoj priči je to što su sva lansiranja plaćena unaprijed. Ako ih Rusija sva otkaže, procjenjuje se da će šteta za OneWeb biti između 80 i 100 milijuna dolara. Rusija je u četvrtak objavila da neće vratiti novac za otkazano lansiranje, a za sada nije jasno hoće li OneWeb dobiti natrag svoje satelite iz Rusije.
Muskovi sateliti osiguravaju vezu s internetom
U Ukrajinu su krajem veljače stigle Starlinkove satelitske antene nakon što je Elon Musk najavio da će njegova tvrtka SpaceX poslati pomoć toj zemlji.
Ukrajinski ministar za digitalnu tehnologiju Mihajlo Fedorov objavio je fotografiju koja prikazuje više od desetak kutija u kojima se nalaze antene, odnosno korisnički terminali za spajanje na satelite, stalci za montažu i Wi-Fi emiteri.
Starlinkovi sateliti na nebu
SpaceX je do danas lansirao 2000 satelita Starlink, a trenutno ima oko 145.000 korisnika koji mjesečno plaćaju 99 američkih dolara za standardnu uslugu ili 500 dolara za premium. No čini se da će uređaji i pretplata za Ukrajinu tijekom rata ostati besplatni.
Za sada nije jasno gdje su sve uređaji raspoređeni, no vjerojatno će ih, među ostalima, koristiti ukrajinska vlada i novinari.
Trenutno je pristup internetu u Ukrajini prilično dobar, ali se očekuje da će se pogoršavati kako se sukob bude pogoršavao. U međuvremenu, ukrajinski poslovni ljudi pokušavaju doći do uređaja kao rezervnih sustava u slučaju pada interneta.
Pokretanje sustava je jednostavno. Kada se antena uključi, automatski se povezuje s najbližim Starlinkovim satelitom. Satelit tada komunicira s najbližom zemaljskom stanicom, odnosno pristupnikom, koji osigurava internet. Ti pristupnici nalaze se diljem svijeta, ali ne smiju biti previše udaljeni od mjesta na kojem se netko želi spojiti na internet. Na sreću za Ukrajinu, više njih postavljeno je u u susjednoj Poljskoj.
Za dobar rad sustava važno je da tanjuri antena ne budu zaklonjeni nekim zaprekama kao što su zgrade ili stabla. Ukrajinci će također morati paziti da ne postanu mete ruskih vojnika koji imaju uređaje kojima ih mogu otkrivati iz dronova. Musk je u četvrtak poručio Ukrajincima da maskiraju antene jer bi one mogle postati mete ruske vojske.
Brzina koju nude Starlinkovi uređaji varira, no korisnici javljaju da povremeno dosežu više od 200 megabita u sekundi (Mbps).
Radonić kaže da su terminali Starlinka sada raspoređeni te da omogućuju međusobno povezivanje gradova internetom.
"Oni omogućuju koordiniranje prve pomoći kod spašavanja mnogobrojnih ranjenih. Također omogućuju komunikaciju među odvojenim obiteljima. Ukrajinski ministar zatražio je nedavno pomoć u generatorima jer oni ne mogu raditi bez struje. No Musk je preporučio da radije koriste solarne panele i baterije. Naime, generatori se mogu lakše otkriti zbog ispuštanja topline i dima, a za njih treba i gorivo.
Rogozin kaže kako je Musk taj program najavio kao civilni projekt i sad, zamislite, Rogozin ovu isporuku uzima kao da je Musk nešto prekršio, kao da je Starlink sad odjednom postao vojni arsenal. Rogozin je time pokazao koliko je jadan poslušnik predsjednika Putina", komentira Radonić.
Rat utječe na znanost i svemirske projekte
Rat u Ukrajini i sankcije nametnute Rusiji ugrozili su brojne projekte suradnje u koje su bili uključeni ruski znanstvenici. Među njima je program istraživanja Marsa vrijedan 1.3 milijarde eura. Naime, Europska svemirska agencija (ESA) objavila je da je lansiranje njenog rovera ove godine vrlo malo vjerojatno.
Plan slanja rovera na Mars drugi je dio zajedničke misije ExoMars u kojoj surađuju ESA i ruski Roscosmos. Rover je u rujnu trebao poletjeti ruskom raketom iz Bajkonura u Kazahstanu, međutim, nakon sastanka država članica ESA-e, organizacija je 28. veljače rekla da su sankcije Rusiji i širi kontekst rata lansiranje u 2022. godini učinili malo vjerojatnim.
ExoMars ima za cilj na Mars poslati prvi zajednički rusko-europski rover nazvan Rosalind Franklin. On je opremljen bušilicom dizajniranom da otkrije bilo kakve znakove organskog života duboko ispod površine tla. Ovo će biti treći put da je misija odgođena od prvobitno planiranog termina 2018., a svako novo odgađanje samo povećava troškove.
Radonić kaže da je europski rover za Mars trenutno na testiranju u Italiji.
"Trebali su ga u travnju prebaciti na Bajkonur, no projekt ExoMars sada je u velikim problemima. Ruski lander Kazačok, opremljen europskom elektronikom, trebao je spustiti europski rover na Mars. Ako ESA sada treba novi lander za svoj rover, to će jako puno koštati i cijeli projekt može propasti. Rusija je za ovaj zajednički projekt također trebala osigurati raketu Proton", napominje naš astronom i stručnjak za svemirske letove.
Kraj suradnje njemačke i ruske svemirske agencije
Rusija je u četvrtak proglasila kraj svoje suradnje s Njemačkim zrakoplovnim i svemirskim centrom (DLR), što je odgovor na prekid suradnje s njemačke strane.
Rogozin je u pismu koje je objavljeno u Moskvi izjavio da je odluka DLR-a uzrokovala nepopravljivu štetu dugoročnom odnosu koji ima značajan utjecaj na aktivnosti u istraživanju svemira u miroljubive svrhe.
"U tom pogledu, smatram da je daljnja suradnja... nemoguća za provođenje zajedničkih eksperimenta na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS)", ističe se u pismu.
Rogozin kaže da će prekid suradnje također utjecati na eksperimente kojima se razvijao sustav za praćenje i predviđanje prirodnih katastrofa.
DLR je u srijedu navečer objavio da prekida suradnju s Rusijom zbog napada na Ukrajinu. Međutim, glasnogovornik DLR-a rekao je da to neće utjecati na ISS jer on potpada pod nadležnost Europske svemirske agencije (ESA) i američke svemirske agencije NASA-e.
Rusija prekida lansiranja iz Francuske Gvajane
Dana 26. veljače Roscosmos je objavio da obustavlja lansiranja ruskih Sojuza s europskog kozmodroma u Francuskoj Gvajani.
Radonić ističe da je ESA za gradnju ruske lansirne platforme ondje utrošila oko 800 milijuna američkih dolara.
"Europi je nedostajala raketa za srednje terete jer ima za velike i male terete. U projektu je postojao komercijalni interes i za Europu i za Rusiju. Dana 6. travnja Sojuz je iz Francuske Gvajane trebao lansirati dva satelita za navigacijski sustav Galileo. To je sada otpalo", tumači Radonić.