IAKO glasnogovornik Europske komisije Pietro Petrucci tvrdi da EU i dalje podržava Ahtisaarijev plan kao najbolje rješenje kosovskog statusa, a Wolfgang Ischinger tvrdi da posrednička "trojka" nema namjeru predlagati podjelu te južne srpske pokrajine, u međunarodnoj javnosti se upravo ta opcija sve češće spominje kao izlaz iz diplomatskog ćorsokaka.
Kompromis prema kojem bi Srbija pristala na nezavisnost Kosova, a Kosovo zauzvrat Srbiji predalo svoj sjeverni dio, pak, službeno odbijaju obje strane - srpska, koja inzistira na očuvanju suvereniteta nad svojom južnom pokrajinom, i kosovska, čiji premijer Agim Ceku tvrdi da se Kosovo nikada neće odreći "svetih" načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Međutim, ideju o podjeli ne odbacuje Cekuov prethodnik Bajram Rexhepi, koji je u izjavi za prištinske medije rekao kako bi Kosovo - u slučaju da "trojka" ili međunarodna zajednica to rješenje ipak donesu na dnevni red pregovora - moglo inzistirati da se u kompromis uključi Preševska dolina, odnosno dio tzv. Uže Srbije nastanjen Albancima. Prema tom rješenju Kosovo bi se odreklo svog sjevernog dijela nastanjenog Srbima, a zauzvrat od Srbije dobilo općine Preševo, Bujanovac i Medveđa gdje se od 1999. do 2001. godine vodio gerilski rat za pripojenje Kosovu.
U međuvremenu "Financial Times" piše, a B92 prenosi, kako je neriješeni status Kosova imao posljedice na ekonomsko stanje te pokrajine. Tako je "do daljnjeg" odgođena za ovo ljeto zakazana donatorska konferencija EU i Svjetske banke, na kojoj se toj pokrajini trebalo dodijeliti između 600 milijuna i milijardu eura pomoći. Kao razlog se navodi da su institucionalni okviri za donacije bili temeljeni na primjeni Ahtisaarijevog plana.
"Financial Times" također piše da su mnogi europski investicijski fondovi i tvrtke odlučili izbjegavati Kosovo, jer ne žele riskirati poslove u Srbiji čije je tržište najveće na prostoru bivše Jugoslavije.
R.R.