"Ustanovio sam da je situacija koja je dovela do proglasa o nacionalnoj opasnosti bitno izmijenjena mirnim prijelazom u demokraciju i drugim pozitivnim razvojem događaja u Srbiji i Crnoj Gori (ranije Savezna Republika Jugoslavija)", rekao je Bush u pismu predsjednicima oba doma američkog Kongresa, Zastupničkog doma i Senata obavještavajući ih o svojoj novoj izvršnoj naredbi.
Bush je kazao kako je "snažna predanost političkim i ekonomskim reformama koje pokazuju visoki dužnosnici u vladi Srbije i Crne Gore opravdanje za potpuno okončanje" odluka o sankcijama proglašenih prema bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Sankcije bivšoj Jugoslaviji u doba Miloševića nametnute su u svibnju 1992., a potom suspendirane 1995. kako bi se postigao sporazum o BiH. Potom su 1998. novom odlukom nametnute sankcije SR Jugoslaviji, koje je predsjednik Bill Clinton ukinuo 2001. Nakon toga su Sjedinjene Države držale pod sankcijama Slobodana Miloševića i njegove bliske suradnike, kao i druge osobe zbog nelegitimne kontrole nad političkim institucijama SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore i njihovim gospodarstvima.
Sjedinjene Države ovim žele i formalno ukloniti sve tragove loših odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom iz doba Miloševića.
"Ovi proglasi o nacionalnoj opasnosti i sankcije koje su proistekle iz njih, mada suspendirane ili ukinute, uočavaju se kao zastarjele i izvor su bilateralnih zabrinutosti za Sjedinjene Države i Srbiju i Crnu Goru", rekao je Bush u pismu. Okončanje "ovih izvršnih naredbi također ohrabruje napore reformski usmjerenih dužnosnika vlade Srbije i Crne Gore uklanjajući tragove restrikcija nametnutih tijekom Miloševićevog doba".
Bush je rekao kako, iako okončava sankcije Jugoslaviji, nastavlja za blisku budućnost "određene zabrane" na ranije blokiranu imovinu. "Takve zabrane su neophodne zbog zahtjeva država sljednica bivše SFRJ i drugih glede određenog vlasništva i interesa u vlasništvu koje tek treba biti deblokirano", rekao je Bush.
Istodobno, novom odlukom predsjednik Bush nastavlja sankcije prema pojedincima i organizacijama na području Zapadnog Balkana koji predstavljaju prijetnju stabilnosti regije.
U novoj odluci kojom je dopunio prethodnu odluku iz lipnja 2001. Bush kaže da se sankcije odnose na osobe koje ometaju provedbu Ohridskog sporazuma o Makedoniji, odluka UN-a o Kosovu, Daytonskog sporazuma o Bosni i Hercegovini, uključujući odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice, Vijeća za provedbu mira u BiH te na pružanje utočišta pojedincima koje je optužio Haški sud (ICTY). Sankcije se odnose i na osobe koje su materijalno pomagale ili bile pokrovitelji takvog djelovanja.
Predsjednik Bush je kazao kako njegova izvršna naredba podvlači "potporu SAD-a Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju sankcionirajući pojedince koje je optužio Sud i one koji pomažu i potiču njhove napore da izbjegnu pravdi".
U dodatku izvršnoj naredbi dan je popis pojedinaca kojima SAD blokiraju imovinu. Te osobe također ne mogu ulaziti u SAD.
Novi popis sadrži 172 osobe i organizacije, a na njemu je najviše pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, među kojima i dva najtraženija optuženika Haškog suda, ratne vođe bosanskih Srba, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Na popisu su iz BiH također i Hrvati, osuđenik Haškog suda general Tihomir Blaškić, optuženici Haškog suda Drago Josipović, Dario Kordić, Anto Furundžija i Ivica Rajić. Na američkom popisu su bez određenog obrazloženja i Ljubo Ćesić-Rojs, Valentin Ćorić, Ante Jelavić i Stanko Sopta.
Na popisu osoba koje su pod američkim sankcijama je i hrvatski general Ante Gotovina kojega je Haški sud optužio za ratne zločine te hrvatski Srbin Milan Martić koji se već nalazi u zatvoru Haškoga suda pod optužbom za ratne zločine.
Boucher je kazao kako je među novim imenima na popisu Ljube Boškovski "jer podriva stabilnost u Makedoniji".