Prema odredbama tog sporazuma, on se može početi primjenjivati tek kad ga ratificiraju industrijalizirane zemlje koje su odgovorne za 55 posto emisije štetnih plinova.
Budući da se najveći zagađivač, SAD, povukao iz sporazuma 2001., Rusija sa svojih 17 posto emisije štetnih plinova ima presudnu ulogu.
"Problem Protokola iz Kyota je složen, s političkim, praktičnim, gospodarskim i aspektima zaštite okoliša. No mogu potvrditi da se tehničke strane ratifikacije proučavaju na ministarskoj razini", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Jurij Fedotov.
Analitičari iz njegova pristupa zaključuju da će rasprava voditi više na političku, nego na gospodarsku i znanstvenu stranu sporazuma.