Takva gospodarstva ne mogu se smatrati nekomercijalnima, jer je u njihovim rukama čak 70 posto stočnog fonda i mogu ostvariti poticaje kao komercijalni proizvođači, rekao je Kolar.
Ocijenio je da bi poticaje za siromašnija gospodarstva trebalo ograničiti isključivo na domaćinstva sa starijim članovima, koja u posjedu imaju najviše tri hektara zemljišta, a založio se i za smanjenje minimalne poticane površine sa sadašnjih tri na jedan hektar.
"Izmijenimo li Zakon kako predlaže Vlada, za dvije godine 70 posto seljaka moći će objesiti kopačke o klin, opstat će samo poduzetnici, jer Vlada nema osjećaja za ulogu seljaka u očuvanju tradicije i ruralnog identiteta", ocijenio je Zlatko Tomčić (HSS).
Suprotno HSS-u, HDZ-ovac Vladimir Kurečić smatra da će uvođenje nove socijalne kategorije i mogućnost dohodovne potpore domaćinstvima s pet hektara posjeda doprinijeti jasnom razgraničenju između komercijalnih i nekomercijalnih poljoprivrednih gospodarstava.
Dragica Zgrebec upozorila je da je za osnaženje hrvatske poljoprivrede prije ulaska u EU nužno mijenjati strukturu poljoprivredne proizvodnje. Pozdravila je Vladinu namjeru jače potpore poljoprivrednim proizvodima koji su trenutno najpodložniji uvozu i ekološkoj proizvodnju na kojoj, smatraju, Hrvatska u budućnosti treba temeljiti svoj izvoz.
Željko Pavlic najavio je suzdržanost Libre spram oba prijedloga, Vladinog i HSS-ovog, jer, kaže, ne omogućuju razvoj hrvatske poljoprivrede, posebno zbog zapostavljanja voćarstva i vinogradarstva. "1980-ih godina uvozili smo samo južno voće, a sada smo postali zemlja uvoznik s izgubljenim potencijalima i rascjepkanim poljoprivrednim površinama", upozorio je.
Zauzeo se da se izmjenama Zakona o nasljeđivanju spriječi daljnja parcelizacija obiteljskih gospodarstava, te da se obiteljska gospodarstva koja se odluče za dohodovnu potporu obvežu na okrupnjavanje ili da, u zamjenju za potporu, državi ustupe dio svog posjeda.
(Hina) xibob/xtr yaz