Većina oporbenih klubova ne slaže se s tvrdnjom Vlade da je zajam povoljan za Hrvatsku, tvrdeći da 3,4 milijuna eura koliko se iz kredita planira izdvojiti za konzultantske usluge znači i pritisak na Hrvatsku da mora platiti strane usluge koje, tvrde, i nisu potrebne.
Željko Pecek (HSS) smatra da konzultantske usluge i još uvijek neraspoređeni dio zajma čine čak 16 posto ukupnog kredita, što je ocijenio "šlamperajem koji će ponovno morati platiti hrvatski građani".
Vladu je pozvao da pojasni zašto su spomenuta izdvajanja toliko visoka te postoji li i druga mogućnost zaštite voda. "Vlada nas mora uvjeriti da će kredit iskoristiti u razumnom roku i racionalno, jer bi svako kašnjenje i nerazumno trošenje platili građani", dodao je.
Slično misli i Pero Kovačević (HSP) koji je ocijenio da zajmom Međunarodna banka za obnovu i razvoj, koja je, kaže, uključena u globalizacijske procese, želi omogućiti stranim kompanijama da dođu do hrvatskih izvora pitke vode.
"Pitka voda će za par godina biti vrijednija od nafte, a u Argenitini izvorima pitke vode već raspolaže Bechtel. To su pritisci da naše izvore dajemo u koncesije", smatra HSP-ovac.
Isto kao i IDS-ovac Damir Kajin, i Kovačević je mišljenja kako mu nije jasno da se s jedne strane država zadužuje za zaštitu priobalja, a s druge podržava projekt Družba Adria od kojega prijeti opasnost od onečišćenja Jadrana.
Izraženu bojazan zastupnika pokušala je primiriti državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić, rekavši da su konzultantske usluge uobičajeni standard banke kod odobravanja zajma.
"Ili ćete ići tim putem ili ništa od kredita", kazala je, istaknuvši da Hrvatska sama, a posebno lokalne sredine, nije u mogućnosti bez stranog zajma riješiti pitanje odvodnje otpadnih voda u priobalju.
Na toj je liniji i Šime Prtenjača (HDZ), ustvrdivši da, želi li Hrvatska razvijati morski turizam, mora u kanalizacijski sustav uključiti sve gradove i općine u priobalju, što, upozoravam u najvećem dijelu lokalnih sredina trenutno nije slučaj.