SDP-ovac Antun Vujić podsjetio je da je raniji Zakon, kojega je ukinuo Ustavni sud, onemogućavao kupnju novih dionica i udjela nakladnicima koji su već ostvarili koncentraciju od 40 posto.
Takvo rješenje je u ptopunosti štitilo pluralizam medija, što je i bila namjera zakona, a novo rješenje nakladnike dovodi u nemogući položaj, i uvodi restriktivnije mjere nego bilo gdje u Europi, rekao je Vujić.
IDS-ovac Kajin je, kako je rekao, u dilemi da li iznimno dopustiti nakladniku koncentraciju veću od 40 posto od ukupnog broja prodanih općeinformativnih dnevnika ili tjednika ako bi drugu novinsku kuću, kupnjom njezinih dionica i udjela, spasio od bankrota.
Spomenuo je slučaj ponude EPH za kupnju "Slobodne Dalmacije", upitavši "je li bolje dopustiti da se jedan medij ugasi ili kroz koncentraciju vlasništva spasiti tu novinu". Kao primjer naveo je slučaj kada je Hrvatska narodna banka branila Ljubljanskoj banci da kupi Istarsku banku, koju je potom s 800 milijuna kuna morala spašavati država.
"Možda je interes Vlade da političkim utjecajem intervenira u taj medij, a politička donacija izvršne vlasti još je opasnija i može dovesti do još većih problema, da se jedan monopol zamijeni drugim", upozorio je Kajin.
Nasuprot tomu, Vesna Pusić (HNS/PGS) smatra da se dobro zakonsko rješenje ne smije žrtvovati zbog slučaja "Slobodne Dalmacije". "Postoje i drugi načini za spas te novine. Vlada je kao vlasnik može dokapitalizirati, može raspisati novi natječaj ili izabrati između ponuđača koji su se javili na prošli, a može razmisliti i o pozivnom natječaju", kazala je.
Luka Roić (HSS) Vladin je prijedlog ocijenio prihvatljivim, jer, kaže, medijima nitko ne priječi da se razvijaju unutar sebe i steknu tržišnu koncentraciju i veću od 40 posto.
Ocijenio je da taj 'limit' nije nikakva zapreka za razvoj medija, a založio se i za restrkitivnije ograničenje. "Mislimo da bi najviša dopuštena koncentracija trebala biti 30-tak posto, što bi omogućilo postojanje tri do četiri vrlo utjecajna informativna dnevnika i pluralizam medija", dodao je.
HSP-ovac Kovačević predložio je da se predložena koncentracija vlasništva ne odnosi na općeinformativne tjednike, jer, tvrdi, tjednici ni u jednoj europskoj zemlji nisu predmet posebne regulative.
Bilo kakvim iznimkama kod koncentracije vlasništva usprotivila se Katarina Fuček (HDZ). "Zakoni se ne mogu prilagođavati iznimkama, već moraju uvažavati stvarna, a ne hipototetička pitanja", kazala je, naglasivši kako se mora spriječiti bilo kakva mogućnost monopola te zajamčiti pluralizam i raznovrsnost medija.
S HDZ-ovom zastupnicom složila se i Đurđa Adlešić (HSLS/DC), istaknuvši kako su upravo nedefinirane odredbe o graničnoj koncentraciji vlasništva na medijskom tržištu u mandatu prošle vlasti dovele do toga da se ne zna tko su vlasnici medija.
Većina klubova smatra da bi novinar trebao zadržati svoje pravo na zaštitu izvora informacija, jer bi u suprotnom, upozoravaju, u opasnost došle demokratske stečevine novinarske struke te se otvorila mogućnost utjecaja vlasti na izvještavanje.
Damir Kajin (IDS) ocijenio je kako se ne bi trebalo sudačkoj diskreciji prepustiti da prosuđuje koji su to slučajevi od toliko značajnog javnog interesa da bi novinar morao otkriti izvor.
"To može biti opasno jer bi sudovi mogli prosuđivati u interesu vlasti, a protiv interesa oporbe", upozorio je.
Navedeni prijedlog HSP-ovac Pero Kovačević smatra dodatnom restrikcijom na novinare, te predlaže da ostane odredba iz Zakona iz 1996. po kojemu novinar nije dužan tijelima javne vlasti, pa tako ni sudovima, otkriti izvor informacija.
Prijedlozi klubova odnosili su se i na potrebu da Vlada jasno definira javni interes i tko će odlučivati o tome kada je javni interes veći od interesa za zabranom objave informacije, ukazivali su i na nužnost da se novinaru ne uskraćuje pravo na informaciju ako je sudski postupak u tijeku.
Dio klubova predlagao je i da 'novčana satisfakcija' bude izniman oblik nadoknade štete u parnici zbog klevete, da se djela protiv časti i ugleda izbrišu iz Kaznenog zakona, a dio ih se usprotivio brisanju obveze objavljivanja programske osnove.
(Hina) xtr/xibob ysšh