PARLAMENTARNI klubovi u Hrvatskom saboru podijelili su se danas oko ocjene stanja zaduženosti, koje oporba drži katastrofalnim, dok vladajući ističu da je visina duga zabrinjavajuća, ali ne i toliko opasna da se ne bi mogao normalno servisirati.
U obranu Vlade ustali su klubovi vladajuće koalicije, ističući da je Vlada bila primorana zadužiti državu kako bi potaknula njezin razvoj, ustrajavajući u stavu da će vladine mjere uroditi plodom te podići razinu gospodarskog rasta.
Ivo Sanader je u ime oporbenog HDZ-a naglasio da je stanje zaduženosti dramatično.
Dodao je da ne može proći tumačenje ministra financija Mate Crkvenca, kako se Vlada zaduživala radi gospodarskog rasta, ističući da je glavnina inozemnog zaduživanja otišla na kapitalne investicije, primjerice cestogradnju, a ne u razvojne projekte.
Usprotivio se i, kako kaže, neprestanom prozivanju banaka za drastičan rast vanjskog duga. "Banke financiraju zdravstvo, mirovine, Vrhovnika, a onda se za Pedra proglašava banke i dug bivše vlasti, odnosno HDZ", rekao je Sanader.
Jadranko Mijalić (Klub HSLS-a) je Vladine mjere za poticanje izvoza nazvao "predizbornim manifestom u koje investitori i gospodarstvenici ne vjeruju".
Istaknuo je da strukura BDP-a, koja se temelji na potrošnji stanovništva i investicijskom ulaganju u infrastrukturu, ne može dugoročno servisirati dugove, čemu, tvrdi Mijalić, uvelike pridonosi i nereformirana državna uprava.
Klub DC-a smatra da je Hrvatska po svim međunarodnim kriterijima visoko zadužena zemlja, bez jasne izvozne strategije, što se, kaže Mate Granić, očituje u podatku da će uvoz u ovoj godini doseći osam milijardi dolara.
"Ako se nastavi ovakva fiskalna i gospodarska politika uskoro ćemo biti pred argentinskim sindromom", rekao je.
Da će se Hrvatska, ako se nastavi dosadašnja brzina zaduženosti, za godinu ili dvije suočiti s bankrotom drži i Đuro Njavro (Klub HIP-a). "Ovaj se dug ne može brzo sanirati i bit će glavna odrednica ekonomske politike u idućih nekoliko desetljeća jer za plaće i mirovine ne mora biti, ali mora za otplatu glavnica i kamata na strane kredite", naglasio je Njavro.
Suprotno misli Jozo Radoš (Klub Libre) koji drži da se Hrvatska s dugom može nositi bez većih poteškoća, napomenuvši da je zaduživanje bio jedini mogući izbor u cilju razvoja države.
Za rast inozemnog duga optužio je "prezadužene banke". "Banke u Hrvatskoj su debele i lijene i imaju dovoljno hrane u okruženju pa su zaboravile loviti miševe", kazao je Radoš.
U Ime Kluba zastupnika SDP-a Tonči Žuvela rekao je da ukupni dug države ne ugrožava reforme i razvojne projekte, iako bi neki htjeli tako prikazati.
Naglasio je kako je dug do 2000. trošen uglavnom za tekuće potrebe, a da se danas zaduživanje troši za razvoj.
Za nastavak izgradnje prometne infrastrukture nema alternative, poručio je.
Luka Roić (KLub HSS-a) najvećim problemom smatra deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci.
Uzrok brzom rastu ino-zaduživanja vidi u strukturnoj neusklađenosti hrvatskog gospodarstva, pogotovu u neskladu između proizvodnog i sektora usluga.
Naglasio je da je velik dio inozemnog duga potrošen na stabilizacijske, umjesto na razvojne projekte. "Program stabilizacije predugo je u rigoroznoj uporabi, zbog čega propada proizvodni sektor", rekao je.
Roić je ipak optimističan i smatra da ciljevi koje je kao prioritet ekonomske politike zacrtala Vlada, a među kojima je i poticanje izvoza, jamče da će inozemni dug biti kontroliran i ubuduće ulagan u razvoj.
Damir Kajin (Klub IDS-a) upozorio je da je za rast BDP-a u dobrom dijelu "zaslužna" povećana potrošnja, koja se pak ne temelji na realnom povećanju plaća, nego na visokoj zaduženosti građana.
Zabrinjavajućim je ocijenio i podatak o odljevu kapitala stranih banaka, koji je, kako je kazao, u prvoj polovici ove godine dosegao 1,1 milijardu američkih dolara.
Država se, smatra Kajin, ne mora brinuti za inozemni dug banaka, privatnih tvrtki, pa ni građana. Ono na što bi financijska i izvršna vlast morala paziti je da tečaj kune ostane stabilan, kako se Hrvatskoj ne bi dogodila hiperinflacija, u kojoj bi, procjenjuje, građani znatno osiromašili.