Naglasio je da će država preuzeti odgovornost isključivo za štete nastale zbog smrti i tjelesnog oštećenja do 3. veljače 1996., a isključena je naknada štete na imovini, koja bi se trebala urediti posebnim propisima.
Oštećenicima bi se isplatilo 60 posto utvrđene štete, a najviše 350.000 kuna. Pravo na naknadu štete ne bi imali oštećenici koji su sami sudjelovali u pripremi i provedbi štetnih postupaka te pripadnici terorističkih organizacija, objasnio je Kovač.
Mario Kovač (Klub HSLS-a) ocijenio je da će po predloženim zakonima država od slučaja do slučaja procjenjivati što je ratna šteta, a što je šteta uzrokovana terorističkim djelovanjem, jer je i terorizam najrašireniji bio u vrijeme Domovinskoga rata.
Moralno neprihvatljivim je ocijenio uvođenje mogućnosti odštete za štete koje bi trebalo urediti posebnim propisima. Podsjetio je da su hrvatski branitelji i njihove obitelji izgubile pravo prvenstva u obnovi, ocijenivši da se tim zakonima omogućuje odšteta onima koji su u pobuni bombardirali hrvatske gradove.
Oštro mu je odgovorio Mladen Godek (Klub Libre), istaknuvši da je liberalnoj stranci privatno vlasništvo sveto i da se ratni zločin ne smije povezivati s pretrpljenom štetom.
Manjinski zastupnik Milan Đukić smatra pak da predloženi zakoni donose samo fiktivne vrijednosti te da "će o njima imati što reći i Međunarodni sud za ljudska prava".
Upozorio je da Vlada mora poštovati preuzete obveze prema zaštiti imovine. "Vjerujem da se takvim zakonima ipak neće moći izbjeći obveze ratne odštete", kazao je Đukić, tvrdeći da su predložei zakoni u neskladu s europskim standardima.
Rasprava o tim zakonskim prijedlozima nastavlja se sutra.