O ´PROJEKTU hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće´, koji je Vlada prihvatila krajem studenoga, raspravljano je danas na tematskoj sjednici saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
Predsjednik toga Odbora Hrvoje Kraljević naglasio je da su u javnosti do sada najviše rasprave izazvala pitanja obrazovanja učitelja i nastavnika, pitanje organiziranja odgojno-obrazovnih cjelina, poznatih u javnosti kao modeli 3+3+3 ili 4+4+4 te dužina trajanja osnovne škole.
Tome je suprotstavljen prijedlog program koji je potpisala skupina od 374 znanstvenika, među kojima 118 akademika, a koji je poznat kao inicijativa akademika Vladimira Paara.
On je obrazložio taj prijedlog koji je na sjednicu stigao službeno kao civilna inicijativa. Prijedlog je zasnovana na modelu austrijsko-mađarsko-hrvatskog školstva 4+4+4 i prati ga zahtjev da se razmatra ravnopravno kao i Vladin prijedlog.
U prijedlogu se ističe zahtjev da Hrvatska ostane na spomenutom tradicionalnom modelu te da ne prihvaća strani model devetogodišnje škole jer bi on bio skup i doveo bi do pada kvalitete obrazovanja.
Paar se pozvao na stavove EU i SAD da ne treba rasipati novac i energiju na promjenu modela te predložio da se raspoloživi novčani i kadrovski potencijali usmjere prema nastavniku i prema kontinuiranom povećanju kvalitete nastave.
Više govornika je podržalo Paarov prijedlog naglašavajući značaj ´sadržaja, a ne forme´ u obrazovanju. Neki od njih zatražili su povlačenje Vladina dokumenta smatrajući ga previše manjkavim. Više njih smatra također da je reforma obrazovanja pod snažnim utjecajem istresenih krugova, a da će tijekom 21. stoljeća znanost i društvo prožimati duboke i stalne promjene.
Nikola Pastuović, koji je sudjelovao na izradbi Prijedloga projekta ocijenio je da je nemoguće odvojiti sadržaj i formu te se zauzeo za ostanak tradicionalnog modela koji bi se korigirao elementima unutrašnje diferencijacije učenika, koja bi se postupno uvodila.
Vinko Filipović smatra da sustav ne može izdržati tako radikalne promjene, da je preskup te da bi Ministarstvo prosvjete najprije trebalo utvrditi osnovne pedagoške standarde.
Dekan Učiteljske akademije Ivan Silov tražio je veću prisutnost struke kod kreiranja i provođenja nastave. Nada se da će učiteljski poziv imati veći znanstveni karakter.
Ravnatelj zavoda za unaprjeđenje školstva Josip Milat vidi samo varbalni ali ne i stvarni sukob o predloženoj koncepciji školstva. Predložio je da se prigovor tiskaju i budu dio javne rasprave, te se usprotivio zahtjevu da se povuče prijedlog projekta.
Ratimir Kvaternik iz Ministarstva prosvjete i športa odbio je kritike na račun Prijedloga projekta i rekao da će studije izvodljivosti određivati daljnji korake reforme.
Akademik Ivo Šlaus ocijenio je Vladin prijedlog početnim dokumentom o kojem treba raspravljati, a Paarov podnesak kao valjan odgovor na poziv na raspravu.
Po Šlausu, ne samo učitelji, nego i znanstvenici moraju imati kontakta s učenicima. Potrebno je što prije uvoditi djecu u svijet rada, potreban je zakon o školstvu koji će useljavati u Hrvatsku mlade znanstvenike, a nezaposlene treba doškolovati u procesu kojem će podjednako sudjelovati škole, sami nezaposleni i tvrtke koje trebaju kadrove za koje se školuju.
U petipolsatnoj raspravi na saborskom Odboru sudjelovalo je oko dvadeset govornika iz više organizacija i institucija školstva i znanosti.