HRVATSKA razumije da intencija prijedloga Euroske komisije o stvaranju zone slobodne trgovine na zapadnom Balkanu nije stvaranje nekakve nove Jugoslavije, nego da ide u smjeru političke stabilnosti i trajnog mira u našem jugoistočnom susjedstvu, a to se može učiniti proširenjem CEFTAe, srednjoeuropske zone slobodne trgovine, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Ivo Sanader.
"Međutim, smatram da ne treba dopustiti da CEFTA odumre", rekao je Sanader. CEFTA je svojedobno obuhvaćala i 10 zemalja, koje su u svibnju 2004. godine ušle u EU. Nakon njihova ulaska u CEFTA-i su ostale samo Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, a ako 2007. godine u EU uđu Bugarska i Rumunjska, ostala bi sama Hrvatska.
Premijer Sanader je rekao da je još u kolovozu prošle godine, znajući da Europska komisija priprema prijedlog o zoni slobodne trgovine, predložio da CEFTA ublaži kriterije za članstvo, kako bi u nju ušle i sve zemlje jugoistočne Europe.
"Ta ideja je prihvaćena na sastanku CEFTA-e u prosincu u Zagrebu i ja sam poslao poziv svim zemljama da se uključe u ovu inicijativu. Uskoro ću imati sastanak s rumunjskim premijerom, koji ove godine predsjedava CEFTA-om, kako bismo vidjeli kada ćemo održati taj sastanak na kojem bi se realizirala ta ideja", rekao je Sanader.
U proširenu CEFTA-u, prema tom prijedlogu, ušle bi sve zemlje jugoistočne Europe, plus Moldova. Za članstvo u CEFTA-i više ne bilo potrebno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kao što je to do sada bilo slučaj.
"Realizacijom takve ideje izbjegli bismo bilo kakve spekulacije o stvaranju neke nove kreacije, nove Jugoslavije, minus Slovenija plus Albanija, jer to doista nije intencija", rekao je Sanader.
Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak su u Bruxellesu pozdravili prijedlog Europske komisije o stvaranju regionalne zone slobodne trgovine zemalja zapadnog Balkana.
Kako se kaže u zaključcima o zapadnom Balkanu koje su usvojili šefovi diplomacija, Vijeće je pozdravilo prijedlog Europske komisije pod nazivom Zapadni Balkan na putu za EU: konsolidacija stabilnosti i poticanje napretka "kao dobru bazu za daljnji rad" na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU u ožujku u Salzburgu, na koji se pozvani i predstavnici svih pet zemalja iz Procesa stabilizacije i pridruživanja.
HGK: Prijedlog EK za zapadni Balkan više politički nego gospodarski
Hrvatska gospodarska komora (HGK) ocijenila je danas da je "prijedlog Europske komisije (EK) za stvaranjem jedinstvene trgovinske zone na zapadnom Balkanu ponajprije politički, a manje gospodarski koncept" te da je u ekonomskom smislu opravdano govoriti o trgovinskoj zoni zemalja tzv. zapadnog Balkana u kontekstu CEFTA-e.
CEFTA postoji kao forma i treba je koristiti. Konkretan ekonomski interes definiranja tog prostora je pojednostavljivanje poslovanja za sve gospodarske subjekte, te lakši plasman i replasman kapitala u regiji, što je interes i EU, stav je HGK.
Hrvatska ima bilateralne sporazume sa svim zemljama tzv. zapadnog Balkana koje također međusobno imaju bilateralne sporazume.
Čak i u slučaju potpisivanja multilateralnog sporazuma neophodno je razdoblje prilagodbe, ističu iz HGK, podsjećajući da primjerice Hrvatska i Makedonija imaju zonu slobodne trgovine, ali i kontingente koji koče još snažniju i kvalitetniju međusobnu razmjenu.
"Takva zona bi prije svega morala pobrisati sve moguće barijere, a tada bi došlo u pitanje kako će zemlje tako različitog stupnja razvijenosti bez određenih korektivnih faktora ili vremena prilagodbe ravnopravno funkcionirati u takvoj zajednici", navodi se u priopćenju.
Ističe se da bi Hrvatska, gledano teoretski, mogla kratkoročno izvući određene beneficije, ali dugoročno ne. "Naš su interes standardi EU u našem društvu i punopravno članstvo kao konačni rezultat prilagodbe našeg društva. To naravno ne isključuje našu suradnju u regiji, ali putem članstva u CEFTA-i do punopravnog članstva", naglašava HGK.
Upozorava se da je u političkom smislu koncept trgovinske zone na zapadnom Balkanu opasan, jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju oko rješavanja pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i Bosne i Hercegovine te dinamike priključenja tih zemalja EU.
EU, kako se navodi, formiranjem nove zone slobodne trgovine pokušava ponoviti priču srednjoeuropskih zemalja s početka 90-ih.
Hrvatska gospodarska komora smatra da to nije potrebno, u novom okviru, s obzirom na dobru postojeću formu CEFTA-e, zaključuje se u priopćenju.