"Nakon lipnja mi nećemo biti bjegunci iz regije", rekao je Sanader.
"Hrvatska ima dva prioriteta, euroatlantske integracije i poboljšavanje, jačanje i produbljivanje odnosa sa susjednim zemljama".
"Mi ćemo u EU zastupati svoje susjede, kao što ćemo u susjednim zemljama zastupati EU", rekao je hrvatski premijer.
Hrvatska se aktivno trudi stvoriti uvjete i za povratak izbjeglica i obnovu imovine oštećene u ratu, rekao je Sanader u govoru pred europarlamentarcima.
"Vlada je učinila važan doprinos u stvaranju povoljnih uvjeta i poduzela je nužne mjere, među ostalim i odredila znatna financijska sredstva za proces povratka izbjeglica i obnovu ratom uništene imovine", rekao je.
"Moja Vlada želi okrenuti novi list i gledati u budućnost kako bi svim svojim građanima pružila mogućnost boljeg života neopterećena nacionalnim sporovima i svađama iz davne prošlosti", rekao je Sanader u govoru zastupnicima.
Na zastupničko pitanje o rješenju problema kompenzacije za kuće i stanove koji su za rata oduzeti i poslije prodani trećim osobama, Sanader je rekao da "osobno jamči" da će svi ti objekti biti vraćeni, a ako ne, "pronaći ćemo alternativna rješenja".
Hrvatski je premijer pozvao i Vlade BiH i Srbije i Crne Gore da tako postupe kad je riječ o Hrvatima koji su protjerani iz Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.
Suradnja Hrvatske i Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslavije (ICTY) "pozitivno je ocijenjena u izvješću glavne haaške tužiteljice, a ta je ocjena potvrđena pozitivnim mišljenjem Europske komisije" koje je Hrvatska dobila prošli tjedan, rekao je hrvatski premijer.
Sanader je u govoru istaknuo kako mišljenje EK ne bi bilo pozitivno da Hrvatska ne ispunjava tri europska politička kriterija: povratak izbjeglica, suradnju s Haaškim sudom i reformu pravosuđa.
Na pitanje zastupnika iz BiH o budućnosti Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je prije deset godina zaustavljen rat u BiH, hrvatski je premijer rekao da "Hrvatska nema individualan pristup, već tri konstitutivna naroda u suradnji s međunarodnom zajednicom moraju o tome odlučivati".
Daytonski je mirovni sporazum potpisan 1995., a prema Sanaderovim riječima, Hrvatska je i tada znala "da on nije idealan, ali da će zaustaviti rat".
Hrvatski je premijer zahvalio "Europskoj uniji i SAD-u što su tada pomogli da se to dogodi".
Na pitanje zastupnika o tome kakvu pomoć Slovenija, koja je već u NATO-u, a od 1. svibnja i u EU, može pružiti Hrvatskoj u približavanju euroatlantskim integracijama, Sanader je rekao da i Slovenija, i Mađarska i Italija mogu pomoći, jer "tko nas bolje poznaje od naših susjeda".
"Sa Slovenijom imamo neka otvorena pitanja koja ćemo pokušati riješiti bilaterarno, a ako ne bude išlo onda međunarodnom arbitražom, ali naši su odnosi dobri", rekao je Sanader dodavši da Hrvatskoj treba slovenska stručna pomoć.
"Trebamo pomoć slovenskih stručnjaka za proces postizanja punoga članstva".
Hrvatski premijer, s kojim su u Strasbourgu i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministar kulture Božo Biškupić, sastao se u utorak s predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Peterom Schiederom, glavnim tajnikom Vijeća Europe Walterom Schwimmerom, povjerenikom za ljudska prava VE Alvarom Gil-Roblesom te s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Luziusom Wildhaberom.