Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler govorio je na N1 o ekstremnim vremenskim prilikama, temperaturnim rekordima zabilježenim ovog ljeta i načinu funkcioniranja sustava za uzbunjivanje građana. Komentirao je kada se i kako aktivira sustav SRUUK.
Güttler kaže da je posljednji toplinski val u Hrvatskoj završen i da aktivnih upozorenja više nema, osim kratkotrajnog upozorenja niske razine za dio istočne Hrvatske. Ovo ljeto ocijenio je kao zaista ekstremno, a analize DHMZ-a pokazuju da su na nekoliko lokacija srušeni rekordi.
"Na području grada Rijeke, primjerice, imamo niz od 20 dana s upozorenjima na toplinski val bilo koje razine i novi rekord od deset dana s neprekinutim upozorenjem najviše razine", rekao je Güttler. Ipak, apsolutni temperaturni rekord za Hrvatsku, koji iznosi 42,8 stupnjeva i zabilježen je u Pločama 80-ih godina, nije premašen.
"Kombinacija toplih i suhih ljeta nešto je što ćemo u budućnosti viđati sve češće"
"Taj rekord nismo prešli, ali bilježimo nove apsolutne rekorde na razini mjeseca i sezone", dodao je. Istaknuo je da su toplinska opterećenja znatno dugotrajnija nego prije. "Do kraja osmog mjeseca imamo još dva tjedna i nije za isključiti mogućnost još jednog toplinskog vala, bilo u cijeloj Europi ili u jednom njezinom dijelu", kazao je.
Prema njegovim riječima, ovo ljeto u Hrvatskoj i središnjoj Europi obilježila su tri problema: toplinski valovi, suša i rizik od požara na otvorenom. "Kombinacija toplih i suhih ljeta nešto je što ćemo u budućnosti viđati sve češće", rekao je Güttler, ali i napomenuo da promjena u hidrološkom ciklusu nije trajna i da će se oborine vratiti.
Ekstremni vremenski uvjeti ponovno su aktualizirali pitanje načina na koji građani primaju upozorenja o opasnostima. Državni hidrometeorološki zavod nekoliko je puta aktivirao sustav SRUUK, a Güttler je objasnio kada se taj komunikacijski kanal koristi.
"Zabrinjava me što nam polako nedostaje stručnog kadra"
"Imamo dva glavna kanala. Naš primarni kanal je Meteoalarm, pojam koji je postao dio opće kulture. Sustav SRUUK je dodatni komunikacijski kanal", pojasnio je. Taj se sustav, kako kaže, aktivira jednom do dva puta godišnje, a DHMZ je od 2023. dao nalog za njegovo aktiviranje u samo pet situacija povezanih s vremenskim neprilikama.
"Kada postoje opravdani elementi da će se za dan ili dva stvoriti uvjeti za aktiviranje SRUUK-a, otvaramo komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite. Pripremamo nacrt i sadržaj poruke, a u komunikaciji sa mnom kao glavnim ravnateljem donosi se odluka hoćemo li Ravnateljstvu dati nalog za slanje poruke određenog sadržaja", opisao je Güttler.
Na kraju je komentirao napredak Hrvatske u sustavu zaštite od ekstremnih vremenskih pojava. Iako su ulaganja bila velika, ukazao je na problem koji bi u budućnosti mogao biti sve izraženiji. "Zadnjih desetak godina uložena su ogromna sredstva, ali zabrinjava me što nam polako nedostaje stručnog kadra", zaključio je Güttler.