ANTE ŽIGMAN, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), priznao je danas kako je zaboravio prijaviti vlastite vrijednosne papire Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesu, iako mu je to bila zakonska obveza.
Žigman je dok je bio zaposlenik HNB-a, kao savjetnik guvernera Borisa Vujčića, kupovao državne obveznice i to 2016. i 2017. godine. Kada je postao šef Hanfe, voljom većine zastupnika u saboru 2018. godine, Žigman je kao državni dužnosnik morao prijaviti svu imovinu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, uključujući i vlasništvo nad vrijednosnim papirima.
Šef regulatora prvo zaboravio prijaviti da ima obveznicu, a dvije godine kasnije i da je na njoj zaradio
"Činjenica da jednu državnu obveznicu koju sam bio posjedovao nisam uključio u svoju imovinsku karticu je slučajan i potpuno nenamjeran propust", napisao je danas Žigman u reakciji na jučerašnji članak Index istraga: "Otkrivamo: Šef Hanfe trgovao državnim obveznicama koje nikome nije prijavio".
No Žigman je propustio više puta prijaviti obveznicu. Prvi put kada je postao državni dužnosnik 2018. godine, kada je u imovinsku karticu morao upisati vlasništvo nad vrijednosnim papirima, i dvije godine kasnije kada je tu istu obveznicu prodao, odnosno morao je prijaviti zaradu od obveznice.
U Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa kažu nam da obveznici Zakona o sprečavanju sukoba interesa trebaju prijaviti sve što posjeduju u trenutku stupanja na dužnost. Slijedom toga, to je morao napraviti i Žigman.
Povjerenstvo prikuplja podatke
"Povjerenstvo će, temeljem Vašeg upita ispitati navedene okolnosti, prikupiti sve relevantne podatke i činjenice te će po utvrđenju istih odlučiti ima li osnove za pokretanje postupka", stoji u odgovoru Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Podsjetimo kako je Žigman na čelu Hanfe koja je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.
"Hanfa se rukovodi načelima transparentnosti, izgradnje povjerenja među sudionicima financijskih tržišta i izvješćivanja potrošača" stoji na službenim stranicama Hanfe. Sve suprotno radio je čelnik te ustanove koji nije transparentno obavijestio javnost o vlastitim vrijednosnim papirima.
Istražuje HNB i tvrdi da nije kršio interne odredbe tog istog HNB-a dok je bio njihov zaposlenik
Osim činjenice da Žigman nije prijavio vlasništvo nad državnim obveznicama, iako je na to bio obvezan po Zakonu, sporan je i način na koji je Žigman došao do državnih obveznica. Žigman je državne obveznice kupovao neposredno prije nego što je tim istim obveznicama trgovao HNB.
Index Istrage pronašle su najmanje tri slučaja Žigmanove kupovine državnih obveznica dok je bio u HNB-u. U jednom slučaju Žigman je kupio obveznice samo četiri dana prije HNB-a, u drugom je razlika bila pet dana, a u trećem devet dana. Kupovina obveznica neposredno prije nego što je s tim istim obveznicama trgovao HNB, gurnula je Žigmana u špekulativnu priliku, odnosno da obveznice proda u kratkom vremenu i za više novca nego što ih je kupio.
Žigman tvrdi da kupnjom državnih obveznica ni na koji način nije zloupotrijebio svoj tadašnji položaj niti kršio bilo koje zakonske odredbe ili interne odredbe HNB-a.
Naglasimo na kraju kako je Hanfa nakon objavljenog novinarskog članka na portalu Index, pokrenula nadzor kako bi se utvrdilo jesu li zaposlenici Hrvatske narodne banke (HNB) prekršili Odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija.
Istraga Hanfe je završila za pet djelatnika HNB-a, među kojima su bili guverner Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek te je utvrđeno da u njihovom trgovanju vrijednosnicama nije bilo nepravilnosti.