ZDRAVKO MARIĆ danas je na sjednici vlade predstavio izvješće o Uljaniku koje otkriva kako će država platiti puno više od 4.3 milijarde kuna jamstava jer u taj iznos ne ulaze kamate te razne druge naknade.
Kako stoji u izvješću, Ministarstvo financija je u razdoblju od 2010. godine do rujna 2018. godine, za zaduženje Uljanik Grupe, radi Financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost, u korist poslovnih banaka, izdalo državnih jamstava u visini od 7.550.858.549 HRK. Državna jamstva u vrijednosti od 2.048.002.685 HRK iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene, te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4.292.105.949 HRK budući da iznos od 1.210.749.915 HRK nije iskorišten.
"Državna jamstva u vrijednosti od 2 milijarde kuna iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,29 milijarde kuna, budući da iznos od negdje 1,21 milijardi kuna nije iskorišten", rekao je Marić.
Dakle, govorimo o deset puta većim iznosima od onoga što je originalno plranirano jamstvenom pričuvom", istaknuo je.
Marić je istaknuo i da će banke po protestiranim državnim jamstvima i svim kreditima i dalje zaračunavati kamate te će tražiti da ih država plati. Stoga je Vlada zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe, kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Dodao je i da se, prema podacima Uljanik grupe i brodograđevne industrije Jadranbrod o stanju izgrađenosti brodova, može vidjeti da gradnja velikog broja brodova nije ni započeta, ali su sredstva utrošena za njihovu gradnju.
Bez kamata 4,3 milijardi kuna
Ukupna izloženost Republike Hrvatske po glavnici prema Uljanik Grupi na dan 15. listopada 2018. iznosi 4.292.105.949 HRK, izračunato po srednjem tečaju HNB-a. Iznos uključuje samo izloženost prema glavnici, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po državnim jamstvima i kreditima i kamate, a za koje Republika Hrvatska također jamči u istom postotku kao i za jamstvo glavnice.
Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade, kazao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.
Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje Ministarstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile, kazao je Marić.
"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.
Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.
Plenković: Sve ugovore provjeriti zajedno s DORH-om
Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada u zaključku usvojenog dokumenta, uz nalog Ministarstvu financija da poduzme sve potrebne radnje s obzirom na protestirana jamstva glede plaćanja u predstojećem razdoblju, navela i da se sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeri zajedno s DORH-om.
"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", kazao je premijer.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Utjecaj na državni proračun
"Negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno će utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava. Time će se umanjiti fiskalni prostor za druge mjere koje se financiraju iz državnog proračuna, a koje bi između ostalog, bile usmjerene ka jačanju gospodarstva i konkurentnosti nacionalne ekonomije", stoji u izvješću.
Osim toga, potrebno je istaknuti da se prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 plaćanja po državnim jamstvima tretiraju kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju, može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo odnosno manjak/višak proračuna opće države.
Marić je spomenuo i kako je u državnom proračunu planiran iznos za jamstvene pričuve, no on iznosu za 2018. iznos tek 265 milijuna kuna, a već dosad je u ovoj godini utrošeno 118 milijuna kuna.
Pogledajte cijelo izvješće.
Izvješće o Uljaniku by Index.hr on Scribd