Slovenci u nedjelju biraju sedam zastupnika u europskom parlamentu

OKO 1,6 milijuna slovenskih birača u nedjelju će po prvi put glasovati na izborima za svoje predstavnike u Europskom parlamentu, čiji će novi saziv dobiti i predstavnike 10 zemalja koje su 1. svibnja ušle u Europsku uniju koja sada broji 25 članica.

Na glasačkom listiću putem kojega će birači izabrati sedam eurozastupnika, koliko pripada Sloveniji, nalazi se 13 stranačkih i nestranačkih lista s 91 kandidatom. Birači glasuju zaokruživanjem rednog broja liste, a imaju i pravo da pojedinom kandidatu s liste koju su zaokružili daju i "preferencijalni glas" kao svom favoritu. To, primjerice, praktično znači da bi u Europski parlament mogao biti izabran i Borut Pahor na listi Udružene liste socijalnih demokrata, iako njegova stranka računa s jednim mjestom, a on nije prvi na listi. Pahor je predsjednik stranke, a s prvog mjesta na listi se povukao zbog kritika da želi otići na europsku dužnost, iako ima važnu ulogu u stranci i predsjednik je slovenskog parlamenta. Bio bi izabran ukoliko dobije više preferencijalnih glasova od stranačkih kandidata s višim brojem na listi.

Prema nekim predviđanjima na izborima za Europski parlament u Sloveniji najviše uspjeha mogu očekivati etablirane političke stranke. Na izbore će, prema posljednjim pokazateljima, izaći više od polovice birača, ali znatno manje od prosječnog 65-70 postotnog udjela koliko ih izlazi na parlamentarne izbore. Prošlog tjedna objavljena ispitivanja govore da bi svoje predstavnike u EP-u mogli dobiti vladajući liberalni demokrati (LDS) i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) za zajedničkom listom te Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD), koja je njihova koalicijska partnerica u sadašnjoj vladi. Od oporbenih stranaka najviše mogućnosti za izbor imaju liste Janšinih Demokrata (SDS) i Nove Slovenije (N.Si), a nešto manje Slovenske pučke stranke (SLS).

Izbor nekog od ostalih kandidata, na primjer nacionalista Zmage Jelinčiča kao poznatog euroskeptika ili intelektualke Alje Brglez, koja s listom "Slovenija je naša" zastupa ideju o smjeni generacija u slovenskoj politici nakon što je država ušla u EU, bilo bi znatno iznenađenje, ali se sa sigurnošću ne može isključiti.

Slovenski izbori za europski parlament, primjećuju ovdašnji analitičari, pokazat će i raspoloženje biračkog tijela pred jesenske parlamentarne izbore, razotkriti je li istina da je u biračkom tijelu prisutna apatija, kolika je želja za promjenama strukture vlasti i slično. Neki misle da bi odaziv na izbore mogao indicirati i to koliko su mjesec i pol nakon ulaska u EU Slovenci zadovoljni tim uspjehom, čije se zasluge pripisuju strankama lijevog centra koje su zadnjih desetak godina najviše participirale u koalicijskim vladama.

Izborna kampanja koja se odvijala zadnja četiri tjedna bila je standardna i "umivena" te nije uključivala veće polemike o vanjskoj politici. U jednoj od rijetkih prilika kandidati su u raspravi u četvrtak na komercijalnoj postaji POP-TV govorili o odnosu prema Hrvatskoj i njenom početku pregovora s EU-om te o spornoj ekološko-ribolovnoj zoni, ali su svi podržali politiku vlade, s time da je Nacionalna stranka bila za "oštriji gard" prema Hrvatskoj.

Izbori za slovenske predstavnike u Europskom parlamentu održavat će se u nedjelju od 7 do 19 sati. Prvi rezultati kroz ankete na biralištima biti će poznati malo nakon zatvaranja birališta, a službeni nekoliko sati kasnije. Rezultate će biti mnogo lakše izračunati nego prilikom parlamentarnih izbora, jer u ovom slučaju cijela država predstavlja jednu izbornu jedinicu.

(Hina) xfl ybr

Pročitajte više