Slovenske ceste među najskupljima u Europi

ZBOG teške konfiguracije terena i dodatnih urbanističkih troškova koje iznuđuju lokalne zajednice gradnja autocesta u Sloveniji među najskupljima je u Europi, objavila je Europska komisija, a prenijeli slovenski mediji.

Europska komisija objavila je podatke o indikativnim troškovima cestogradnje u starim i novim članicama Europske unije. Prema podacima Bruxellesa, oni su najviši u Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj i iznose 12 i pol milijuna eura po kilometru autoceste s četiri vozne trake.

Takve podatke je u nedjelju opovrgao DARS, državna agencija za gradnju slovenskih autocesta, čiji je direktor Janez Božič službeni kandidat za mjesto ministra u novoj vladi Janeza Janše.

Kako tvrdi DARS, riječ je o pogrešnim podacima. Prosječna cijena gradnje jednog kilometra slovenske autoceste punog profila je 10,3 milijuna eura, a prosječna cijena kilometra cesta sagrađenih u nacionalnom infrastrukturnom programu u zadnjih deset godina je samo 7,7 milijuna eura.

Pri tome, nije riječ samo o sirovoj cijeni same gradnje nego je u to uključena i izrada projekata, studija, otkupa zemljišta, dodatne komunalne infrastrukture i cestovnih priključaka za potrebe lokalnih zajednica kroz koje prolaze pojedine trase, pa čak i arheoloških ispitivanja koja valja obaviti prije nego što otpočnu fizički radovi.

Cijenu cestogradnje u Sloveniji povećava i velik broj vijadukata i mostova, te tunela koje treba sagraditi zbog teške konfiguracije terena.

Prema podacima Europske komisije, prosječna cijena gradnje jednog kilometra autoceste u državama "starog" EU-a iznosi 6,8 milijuna eura, a u novim članicama 9,1 milijuna. Kilometar autoceste punog profila u Bugarskoj i Rumunjskoj košta manje od dva milijuna eura, a u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu 2,7 milijuna eura.

Za usporedbu, gradnja kilometra dionice Dugopolje-Ploče na autocesti Zagreb-Split trebala bi prosječno koštati 5,41 milijuna dolara, a dionica Ploče-Dubrovnik 10 milijuna dolara zbog teže konfiguracije terena.

Budući slovenski ministar prometa Janez Božič izjavio je krajem prošlog tjedna na svečanosti otvaranja zadnjeg autocestovnog odsjeka kojim je Ljubljana povezana s lukom Koper da treba razmisliti i o bržoj gradnji cesta koje će slovensku obalu povezati sa hrvatskom Istrom. Oko 40 posto sredstava za nacionalni program kojim je u zadnjih deset godina u Sloveniji napravljeno 317 kilometara suvremenih cesta i asutocesta osigurano je iz stranih kredita, dok je ostatak namiren iz cijene benzina i državnog proračuna.

Božič je također naveo da će njegova glavna uloga u vladi biti osiguranje dodatnih kredita kako bi se još nezavršena autocestovna mreža na liniji petog i desetog paneuropskog koridora, koja kasni, privela kraju.

Pročitajte više