Slovenski tisak o gospodarskom pojasu u Jadranu

SLOVENSKI tisak u subotu je opet obilovao komentarima i analizama u vezi s hrvatskim najavama proširenja jurisdikcije u Jadranskom moru, osobito u vezi sa sastankom hrvatskotalijanske komisije koja je u četvrtak održana u Rimu, a ponovo se ističu i teze kako je zaoštravanje tog pitanja od strane službene Ljubljane pravilno jer je riječ o nacionalnom interesu od presudnog političkog i gospodarskog značenja.

Dok je slovenski radio u vezi sa susretom hrvatskih i talijanskih diplomata ocijenio kako je to za hrvatsku stranu bio "hladan tuš" jer Italija preporučuje da se odluke o gospodarskom pojasu ne donose prije Venecijanske konferencije o Sredozemlju, ljubljanski dnevni list "Dnevnik" iz pera svog komentatora i nekadašnjeg slovenskog ambasadora u Madridu Franca Jurija objavljuje nešto izbalansiraniju ocjenu rimskoga susreta.

"Iz Rima je tom prigodom poslano više poruka, a sa slovenskog stajališta stvar se može procjenjivati iz pozicije da je čaša na pol prazna ili na pola puna. Italija je na sastanku Zagrebu savjetovala da gospodarski pojas ne proglašava barem do Venecijanske konferencije o ribarstvu u Sredozemlju, ali i da se toj odluci ne protive. U Rimu dakle smiruju loptu, ali je očito da se igraa odvija na duži rok što Sloveniji ostavlja sve manje manevarskog prostora", ocjena je Jurija koji navodi da Italija, kako su pokazali "dokumenti koji su procurili sa rimskog sastanka" ima ambiciju da u Jadranu "u kojem se nalaze znatne zalihe energenata i plina" uvede svoju gospodarsku kontrolu, pa u tom smislu pušta Hrvatsku "da dovrši (njen) prljavi posao".

Juri slovenskom ministru vanjskih poslova Rupelu, zamjerajući mu na pogrešnoj taktici, predlaže elastičniji i "manje robustan" pristup u sučeljavanju jadranskih interesa sa Hrvatskom.

Kako u subotnjem komentaru ljubljanskog "Dela" piše novinar Boris Šuligoj, jadranski spor sa Hrvatskom za Sloveniju je "biti ili ne biti".

"Očito je da se u slovensko-hrvatskim odnosima u zadnje vrijeme nešto mijenja i to zaslugom trećih.. Nije još jasno da li se je hrvatska politika nakon zadnjih, vrlo opreznih i prijateljskih savjeta iz Rima, odlučila za bilo kakvo povlačenje. Ako do toga dođe, bit će to taktičko povlačenje. Proglašenje ekonomske zone od strane Hrvatske nije nimalo bezazleno kako bi to htjeli prikazati neki analitičari. To bi naime na Sloveniju imalo odlučujući geostrateški, ekonomski i politički utjecaj", piše Šuligoj. Autor također dodaje da bi slovenska diplomacija od Europske unije morala tražiti da se jasnije odredi o sporu Slovenije i Hrvatske oko granice i morskog pojasa.

Šuligoj piše kako su Mesićeve usporedbe Šentilja i Piranskog zaljeva neobične simplifikacije.

"Već i zato što na zamaljskog kugli tako rekuć nema zajedničkog kopna, ali postoji mnogo mora koje je univerzalno i tako reći svačije", tvrdi Šuligoj i dodaje kako je očito da Hrvatskoj u sadašnjem sporu "ne nedostaje samosvijesti", što bi moglo, dodaje on, značiti da iza nje stoji "netko treći"

"Očito je Hrvatima netko ulio dovoljno samopouzdanja i hrabrosti da im kompromis nije niti poitreban, kad službeno tvrde da Slovenija niti nije pomorska država. U toj situaciji Sloveniji ne preostaje ništa drugo nego da dokaže suprotno", zaključuje u "Delu" Boris Šuligoj.

(Hina) fl sv

Pročitajte više