"Naša se vojska mora transformirati bez obzira na NATO, na iračku krizu ne možemo djelovati, ali s odlukom o ulasku u Europsku uniju postajemo sasvim nova država", ocjena je koju u komentaru "Dela" daje Marko Pečauer, dodajući kako bi bilo bolje da su organizirana dva posebna referenduma o EU i O NATO savezu jer bi se na taj način biračima bolje objasniti kako te integracije djeluju na međunarodni položaj Slovenije i što donose.
Kako ocjenjuje ljubljanski dnevni list "Dnevnik", usporedba nedjeljnog referenduma s referendumom na kojemu su Slovenci 1990. glasovali o stvaranju samostalne države, o čemu su govorili političari tvrdeći kako je riječ o povijesnoj odluci, malo je nategnuta. Na referendumu 1990. glasovalo je više od 90 posto birača koji su velikom većinom odabrali vlastitu suverenu državu, dok ove nedjelje 40 posto Slovenaca nije došlo na birališta.
"Postoci glasovanja za NATO bili su posebno niski zbog složenih međunarodnih okolnosti. Taj niski postotak znači da se je nacija morala odlučivati trijezno, a ne euforično. Zato je i šampanjca popijeno mnogo manje nego 1990. Ipak, odluka jest bila povijesna: još smo jednom glasovali da moramo živjeti skupa s drugim nacijama. Jučer su doduše padale i bombe. No, padale su i prije, padat će i kasnije, s nama, bez nas, možda i po nama. Sa Nato savezom ili bez njega. U svakom slučaju, idemo dalje, prema kraju našeg referendumskog puta koji već sada ima jasan cilj - svibanj 2004. godine, kada postajemo punopravni članovi integracija", piše u komentaru "Dnevnika" zamjenik glavnog urednika Miran Lesjak.
(Hina) fl sb