SLUČAJ tinejdžerice Shamime Begum koja se iz ISIS-a želi vratiti u Veliku Britaniju potaknuo je raspravu o tome kako se nositi s ljudima povezanima s Islamskom državom te kako ih, ako je to uopće moguće, ponovno uključiti u britansko društvo, piše BBC.
Novinar koji je 19-godišnjakinju pronašao u izbjegličkom kampu u Siriji i razgovarao s njom opisao ju je kao "indoktriniranu ISIS mladenku".
Tečaj deradikalizacije
Tijekom nedavnog intervjua za BBC činilo se kako je Shamima Begum bila svjesna toga da je čekaju određene zakonske posljedice i "tečaj deradikalizacije" ako se vrati u Veliku Britaniju.
No, što sve uključuje tečaj odnosno proces rehabilitacije od vjerskog fanatizma i djeluje li on na sudionike?
Mijenjanje radikalnih stavova
Programi deradikalizacije počeli su se pojavljivati početkom 2000-ih, a cilj im je rad na mijenjanju temeljnih ideja i stavova kod pojedinaca.
Vlasti Velike Britanije vode program Prevent, odnosno sustav koji ima za cilj na vrijeme prepoznati osobe sklone radikalnim vjerskim stremljenjima i intervenirati u njihove živote prije nego što postanu teroristi. Prošle godine kroz program je prošlo 7.318 osoba.
Prevent funkcionira na različitim razinama. Jedan odjel bavi se pojedincima koji pokazuju sklonost k radikalizaciji, a drugi se bavi rehabilitacijom osoba koje su već osuđene za teroristička kaznena djela ili koje se vraćaju iz ratnih zona.
Analiziraju vjerske tekstove
Stručnjaci se unutar tih programa žele uhvatiti u koštac s ideologijom, ali i s osobnim problemima koje mogu potaknuti vjerski fanatizam kod nekih pojedinaca, poput problema s identitetom ili sa samopoštovanjem.
Pomoć uključuje osobnog savjetnika, podršku pri dobivanju zaposlenja ili psihološko savjetovanje; sve ovisi od osobe do osobe i njihovih individualnih potreba.
Specijalizirani stručnjaci, ponekad čak i imami, rade na izgradnji povjerenja, a sastaju se sa sudionicima na tjednoj ili mjesečnoj bazi.
"Mentor će u nekim slučajevima s njima rješavati socijalna pitanja, a u drugima će se koncentrirati na problem ideologije“, rekla je politologinja Sarah Marsden sa sveučilišta Lancaster.
"Tada će s njima čitati tekstove, razmatrati i raspravljati o različitim ideološkim pozicijama putem kojih se ti tekstovi mogu tumačiti kako bi sudionici uvidjeli da njihovo shvaćanje vjere nije jedino koje je ispravno“
Prošao kroz program pa podmetnuo bombu
No, proces deradikalizacije nije egzaktna znanost i ne uspijeva u svim slučajevima. Primjerice, 2017. godine kroz program Prevent prošao je tinejdžer Ahmed Hassan koji je kasnije podmetnuo bombu u podzemnoj željeznici i koji je zbog toga osuđen na doživotni zatvor.
Politologinja Marsden zato smatra kako je vrlo teško procijeniti je li osoba uistinu promijenila svoje ekstremističke stavove.
"Ako (ekstremist) kaže kako više ne vjeruje u svoje radikalne ideje, to možete shvatiti kao smanjen rizik, ali ne i kao jamstvo. Isto tako, netko može imati vrlo jake političke stavove, ali to ne znači automatski da će počiniti zločin“, rekla je Marsden.