MOŽEMO i Domovinski pokret iskristalizirali su se kao svojevrsni "kingmakeri", stranke koje mogu odlučivati o tome hoće li na vlasti sljedeće četiri godine biti HDZ ili SDP. Svoju podršku će zasigurno uvjetovati prihvaćanjem dijelova svojih programa, a maknemo li ideološko-politička pitanja, za građane Hrvatske je najvažnije što mogu očekivati od njihovih gospodarskih politika.
Program Domovinskog pokreta smo već obradili, a sada donosimo glavne točke iz gospodarskog programa Možemo. Dvije suprotne političke pozicije, dva suprotna poimanja ekonomije, ali ima i nekih točaka u kojima bi Možemo i DP mogli dogovoriti kompromis jer imaju slično viđenje nekih problema.
>> Ovo DP planira ako preuzme financije. Povratnike bi oslobodili poreza na 10 godina
Treba zadovoljiti radnike u javnom sektoru
PROGRAM: "Povećavat ćemo plaće u javnom sektoru..."
Ako može HDZ kupovati glasove radnika u javnom sektoru, zašto ne bi isto radio i Možemo kada osvoji vlast? Inače su plaće u javnom sektoru i prije nedavnog velikog povećanja rasle više nego plaća u većini privatnog sektora, a od ovog mjeseca pogotovo.
Plaćanje troškova obrazovanja odraslih iz državnog proračuna, što Možemo predlaže, već postoji i to kroz projekt HZZ-a koji financira EU, vaučerima za obrazovanje. Ali interes je slab, posebno kod nezaposlenih.
Možemo je oprezniji po pitanju stranih radnika od desnih stranaka, ali navodi da "umjesto stihijskog zapošljavanja radnica iz trećih zemalja koje je trenutno prepušteno poslodavcima temeljiti na društvenim potrebama", što dosta podsjeća na kvote za uvoz radne snage iz programa Domovinskog pokreta.
Treba uvesti porez na nekretnine
PROGRAM: "Porez će se plaćati tek na vlasništvo treće i svake daljnje nekretnine i to godišnje, po stopi od 0.7 posto od vrijednosti treće nekretnine, 1 posto od vrijednosti četvrte, 1.25 posto od vrijednosti pete nekretnine i analogno dalje... Obveznici tog poreza bit će i osobe koje u vlasništvu imaju manje od tri nekretnine, ali vrijednost prvih dviju nekretnina u vlasništvu premašuje granicu luksuza."
Ovo je najjasniji plan toga koliko bi porez na nekretnine trebao iznositi. Priznaje se da u Hrvatskoj postoje drugi načini na koje se nekretnine oporezuju, ali se tvrdi da to nisu pravi porezi na nekretnine.
Ako bi se porez na nekretnine uveo kako je to Možemo zamislio, onda bi Hrvatska naglo postala jedna od država EU s umjerenim porezom na nekretnine. U SAD-u je primjerice efektivna porezna stopa na nekretnine prema istraživanjima oko 1 posto, ali ga plaćaju svi. S druge strane, Hrvatska ima jedne od najvećih poreza na potrošnju u svijetu, dok su oni u SAD-u jako mali.
Treba nastaviti subvencionirati poljoprivredu kao do sada
PROGRAM: "Država stoga treba intervenirati kako bi ...omogućila ... ribarima i poljoprivrednicima dostojanstvene prihode i uvjete rada te sve veću sigurnost u proizvodnji i opskrbi hranom."
Država već dobrano intervenira, oko milijardu eura godišnje u razdoblju od 2020. do 2022. 2022. je to bilo ekvivalent 1.45 posto BDP-a Hrvatske, a 43 posto od ukupno podijeljenih potpora u Hrvatskoj je otišlo na poljoprivredu i gospodarstvo.
Državno poljoprivredno zemljište bi se davalo u zakup, što odavno već postoji. Pitanje se postavlja zašto se ne daje u prodaju poljoprivrednicima, jer država ima 890 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini trećinu od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.
Zašto država mora biti vlasnik svakog trećeg hektara poljoprivrednog zemljišta? To je nasljeđe socijalizma, koje ni HDZ ni SDP svih ovih godina nisu htjeli promijeniti. Očito ne želi ni Možemo.
Treba osnovati državni fond za investiranje u "zeleno"
PROGRAM: "...osnovat ćemo Nacionalni investicijski fond u koji će država, institucionalni financijeri (EIB, EBRD) i komercijalne banke ulagati sredstva za unaprijed definirane projekte zelene transformacije... omogućiti građanima da sudjeluju u financiranju zelene transformacije otkupom zelenih obveznica..."
Pod uvjetom da sudjelovanje u takvom fondu ne bude prisilno (obavezno), načelno ništa sporno. Osim što oni koji žele dobrovoljno investirati u "zelene" projekte već to mogu raditi preko nekoliko fondova koji postoje i nude se na tržištu Hrvatske.
Trenutno je odobreno šest fondova koji promoviraju okolišne ciljeve ili im je cilj ulagati u održiva ulaganja, a čija neto imovina prelazi 450 milijuna kuna.
Treba dijeliti novac jeftino
PROGRAM: "...dostupnost jeftinog investicijskog i obrtnog kapitala uz pomoć HBOR-a i HPB-a..."
HBOR već daje "jeftini" kapital, tj. kredite po puno povoljnijim uvjetima od tržišnih. Prošle godine je ta institucija odobrila više od 2800 kredita u vrijednosti do 1.1 milijarde dolara. Doslovno, Možemo nudi nešto što već postoji.
Što se tiče HPB-a, on je u državnom vlasništvu, ali posluje po tržišnim uvjetima. Onog trenutka kada bi HPB povećao "dostupnost jeftinog investicijskog i obrtnog kapitala" po diktatu države, najpametnije bi svima koji posluju s tom bankom bilo da što prije povuku novce iz nje, tj. podignu svu štednju u njoj i presele u drugu banku.
Treba kontrolirati cijene
PROGRAM: "Stoga ćemo ojačati ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja sljedećim mehanizmima: redovitom provedbom i ubrzanjem procesa sektorskih analiza s mogućnošću izdavanja naredbi tvrtkama da eliminiraju netržišne oblike ponašanja i onda kada oni nisu detektirani u zasebnom postupku ili ne predstavljaju izravnu povredu zakonskih normi, ali im je efekt smanjenje tržišne konkurencije, oduzimanjem koristi stečene netržišnim ponašanjem, mjerama cijepanja tvrtki s dominantnim položajem na tržištu."
Ovo je formulirano tako da zvuči "tržišno", ali bi Možemo ustvari od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja napravio državnu instituciju koja će kontrolirati cijene na tržištu, čak i kada "ne predstavljaju izravnu povredu zakonskih normi".
Znači proizvoljno određivanje cijena, bez zakona koji će određivati takvu golemu moć jedne agencije. I odnosi li se "cijepanje tvrtki s dominantnim položajem na tržištu" i na državne kompanije ili samo privatne?
Treba raditi više ljudi
PROGRAM: "...uvest ćemo mjere usmjerene na neaktivno stanovništvo u radnoj dobi i potencijalne poslodavce..."
Iznenađujuće, na dobar način. Priznaje se da je jedan od problema Hrvatske niska radna aktivnost, što je svakakvo pohvalno i nešto što se ne čuje u političkom prostoru. Stopa aktivnosti u Hrvatskoj se postepeno poboljšava zadnjih godina, ali je još daleko od razina razvijenih država Europe. Zbog niske aktivnosti su i mirovine male.
Treba smanjiti PDV
PROGRAM: "Porezi na potrošnju...najregresivniji su i natprosječno opterećuju najsiromašnije slojeve društva. Srednjoročni cilj nam je smanjenje stope PDV-a na 22 posto."
Dio o regresivnosti poreza na potrošnju je točan, a iznenađujuće se u planu porezne politike nalazi smanjivanje stope PDV-a na 22 posto. Iako, "srednjoročno" može značiti svašta pa se u slučaju osvajanja vlasti uvijek može opravdavati da se to nije planiralo napraviti odmah.
Treba uvesti flat tax
PROGRAM: "Zato planiramo uvesti sintetičko oporezivanje dohotka bez obzira na njegov izvor. Takvo se oporezivanje provodi na način da se svi dohoci zbrajaju na kraju godine te se ovisno o visini ukupnog dohotka razvrstavaju u kategorije oporezivanja koje su obilježene progresivnim stopama.
Pritom će najniža stopa biti niža od današnje početne stope, a umjesto današnja dva predviđamo četiri različita porezna razreda. "
U principu se radi o sintezi između progresivnog oporezivanja i flat taxa, tj. iste porezne stope za sve. Progresivno oporezivanje je već osnova poreznog sustava u Hrvatskoj pa bi se samo dodao dio koji se odnosi na flat tax, što nije loša ideja, ali ovisi o tome da država prati sve izvore prihoda pojedinaca.
Treba dvostruko oporezivati
PROGRAM: "Uz sve navedeno potrebno je uvesti i dodatni porez na dobit. Posebno je to važno u sektoru trgovine i u financijskom sektoru... opravdanje za to su nedavne i još uvijek prisutne enormne zarade komercijalnih banaka od kamata koje im isplaćuje HNB."
Razlog zbog čega HNB isplaćuje bankama toliko novca na račune prekonoćnih depozita je rast kamatnih stopa, tj. borba protiv rasta cijena a.k.a. inflacije. Dok su neki za vrijeme pandemije 2020. upozoravali da će lockdowni, dijeljenje i "printanje" novaca kad-tad doći na naplatu, drugi su ignorirali upozorenja, ismijavali ih ili čak direktno negirali da će do inflacije uopće doći.
Znači 479 milijuna eura, koliko je HNB isplatio bankama na temelju kamata na prekonoćne depozite, direktni su rezultat zagovaranja politika koje su se provodile 2020. i 2021., politika koje je Možemo podržavao. HNB kao središnja banka ima obavezu upravljati razinama cijena, a u doba visoke inflacije mora voditi politike koje će ju suzbijati. Jedna od njih je rast kamatnih stopa. Sve ima svoje posljedice.
Planovi Možemo su neprovedivi bez snažnog zaduživanja države
Okvirno je sasvim jasno kako se radi o stranci lijevog političkog spektra, koja se zalaže za aktivnu i snažnu ulogu države u ekonomiji. Realno je "aktivna i snažna uloga države" opis hrvatskog gospodarstva zadnjih 30-ak godina, što potvrđuju izvještaji svih svjetskih ekonomskih institucija od 90-ih naovamo, ali nikada ne treba dopustiti stvarnosti da poremeti dobru ideološku posloženost političkog programa.
Od svega iznenađuje plan smanjivanja PDV-a na 22 posto i svijest da je jedan od najvećih problema Hrvatske to što se malo radi (niska stopa aktivnosti). Možemo je stranka koja se najdirektnije i najjasnije zalaže za uvođenje poreza na nekretnine, i to ne simbolično, nego po ozbiljnim stopama oporezivanja.
Prirodno je da svaka stranka u svoj program stavlja stvari koje njihovi birači žele čuti. Pametne stranke se već u programu ograde izrazima kao "srednjoročno", što radi Možemo. Sveukupno gledajući, stvari koje Možemo planira napraviti, bez obzira mislio netko da su dobre ili loše, definitivno su obilne i skupe. Jedini način da se financiraju je zaduživanje, a Hrvatska je već relativno jako zadužena država.