SRPSKO NARODNO VIJEĆE predstavilo je redovito godišnje izvješće o pojavama govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020.
Fizički napadi, verbalne prijetnje te uništavanje imovine izazvano nesnošljivošću zabilježeni su tako i lani, što putem dojava građana, što iz medija.
Broj napada manji je u odnosu na godinu prije, no zabrinjava, kažu - spora reakcija mjerodavnih tijela.
"Ono što je svakako problem za budućnost je da se trebaju prekršaji urediti na način da uvedemo pojam 'prekršaja iz mržnje' kako bi se oni lakše pratili. Kao što imamo kazneno djelo zločin iz mržnje, bilo bi dobro da imamo i prekršaj jer smo u praksi vidjeli da se oni otežano prate i nije dobra ta statistika koja se trenutačno vodi", rekao je Aleksandar Maršavelski, docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
U izvještaju stoji kako je obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo uobičajeno.
"Obilježavaju se i spomenici kulture poput Kožare, dijela ustaškog logorskog kompleksa Jasenovac. Takvo stanje olakšava i neujednačena sudska praksa prema ustaškom pozdravu. Visoki prekršajni sud u presudi o ustaškom pozdravu u pjesmi Bojna Čavoglave zaključio je da nije riječ o prekršaju, na što je Ustavni sud priopćio da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom", navodi se.
Govor mržnje i ekstremizam
Rečeno je i kako su govor mržnje i ekstremizam postali gotovo svakodnevna pojava.
"Raširenost toga bilježe i dva prošlogodišnja istraživanja. Grafitima se poziva na likvidaciju Srba kao kolektiviteta, a likvidacijom se prijeti i pojedinim građanima srpske nacionalnosti. Ustaško znakovlje i govor mržnje na javnim prostorima učestaliji su u Dalmaciji, Zagrebu, dijelom u Slavoniji. Manifestacije šovinizma i lani su bilježene na sportskim manifestacijama iako manje nego prijašnjih godina, što je barem dijelom posljedica pandemije koronavirusa", navodi se.
Pozitivan korak bilježi se u kulturi sjećanja i naporu stvaranja povoljnijeg ozračja u društvu, kažu. "Poduzeta su četiri važna koraka: obilježavanje godišnjice Oluje u Kninu, zatim ubojstava srpskih civila u Gruborima i Plavnu, odnosno Varivodama te Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. U sva četiri slučaja najviši državni dužnosnici slali su poruke tolerancije i uvažavanja", zaključeno je.