EUROPSKI pokret u Srbiji pozvao je u četvrtak vlade svih zemalja u regiji da otvoreno osude sve zločine učinjene tijekom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, među kojima i etničko čišćenje tijekom akcije "Oluja" 1995. godine, te da time pridonesu ponovnoj uspostavi povjerenja među narodima.
I Beogradski centar za ljudska prava u priopćenju ocjenjuje da je nakon akcije "Oluja" Hrvatska postala "skoro etnički čista država, u kojoj živi svega nekoliko postotaka Srba".
"Za samo četiri dana potpuno je izmijenjena etnička slika u onim dijelovima Hrvatske gdje su prije rata Srbi živjeli u znatnom broju, a tijekom akcije i poslije nje izvršeni su mnogi zločini nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti", navodi se u priopćenju te nevladine organizacije. Hrvatsko pravosuđe se poziva da pokrenu postupke protiv onih za koje postoji osnovana sumnja da su počinili zločin tijekom akcije Oluja "uključujući i vojne zapovjednike koji su zločine naređivali ili tolerirali".
"To je jedini učinkovit način da se izbjeglicama ulije povjerenje da se mogu, ako to žele, vratiti u mjesta iz kojih su protjerani. To je istodobno i jedini način da Srbija i Hrvatska, a prije svega njihovi građani, ostvare svoju europsku budućnost", zaključuje se u priopćenju Beogradskog centra za ljudska prava.
I Koštunica osuđuje "Oluju"
Kolona izbjeglica od Knina do Beograda nakon akcije "Oluje" godine 1995. "prizor je strašnog zločina kakav još nije viđen i predstavlja najveće etničko čišćenje nakon Drugoga svjetskog rata", izjavio je u četvrtak srbijanski premijer Vojislav Koštunica.
U pisanoj izjavi dostavljenoj medijima Koštunica ističe da je "cijeli jedan narod, Srbi Krajišnici, iskorijenjen za samo nekoliko dana, pred okrutnom prijetnjom uništenja, iz svojega vjekovnog doma".
"Ni poslije deset godina još nema pravde i priznanja cjelovite istine, a posljedice te tragedije nikad se do kraja neće moći ukloniti", rekao je Koštunica, dodajući da je 250 tisuća prognanih ljudi i više od dvije tisuće ubijenih i nestalih "svjedočanstvo o zločinu koji neće ući samo u povijest Srba u Hrvatskoj i povijest srpskog naroda, nego i u povijest najgoreg nečovještva".
"Pred nama danas stoji važan zadatak da se omogući povratak prognanika kućama i da im se vrate ljudska prava koja im pripadaju jer je to jedini put koji vodi istinskome miru, pravdi, pomirenju i europskoj budućnosti", ističe se u priopćenju srbijanskog premijera.
MVPEI odbacuje izjave Vuka Draškovića
Izjave ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića i njegove ocjene hrvatske oslobodilačke vojnoredarstvene oepracije Oluja politički su potpuno neprihvatljive i povijesno neutemeljene, ocijenilo je u četvrtak ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).
Draškovićeva stranka Srpski pokret obnove (SPO) objavila je u srijedu priopćenje u kojem operacije Bljesak i Oluja naziva "zločinom etničkog čišćenja" i ocjenjuje da nema "nikakvih ljudskih ni državnih razloga za proslavu tog zločina".
"Riječ je o politički potpuno neprihvatljivim i povijesno neutemeljenim prosudbama koje bitno odudaraju od sadržaja višegodišnjih napora Hrvatske i Srbije da, nakon potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa 1996. godine, postojano unapređuju uzajamne odnose i izgrađuju dobrosusjedstvo u skladu s interesima za širenjem euroatlantskih integracija i vrijednosti u ovom dijelu Europe", piše MVEPI u priopćenju.
Hrvatska od vodstva Srbije očekuje udaljavanje od politike velikosrpskog hegemonizma i teritorijalnih prisizanja spram susjednih država i naroda, dodaje se u tekstu.
Time bi se potvrdila "puna spremnost (Srbije) da se odrekne naslijeđa propale politike bivšeg režima Slobodana Miloševića", piše nadalje MVPEI.
"Izjave ministra Draškovića u tom pogledu izazivaju dvojbe i zbog činjenice da se u ranijim razdobljima deklarirao kao oporbenjak upravo politici Miloševićeva režima", piše nadalje hrvatsko ministarstvo.
S obzirom na učestale izjave i kampanju političkih interpretacija u povodu 10. obljetnice oslobodilačke operacije Oluja, iz visokih krugova u Srbiji i Crnoj Gori, za Hrvatsku su neprihvatljivi pokušaji da se neutemeljenim i jednostranim povijesnim revizionizmom potisnu objektivne činjenice i povijesna istina o zbivanjima u post-jugoslavenskim prostorima tijekom 90-ih godina, piše MVPEI.
"U takvim okolnostima, Hrvatska ocjenjuje da je potrebno pojačati napore da se, u razdoblju koje predstoji, zadrži i unaprijedi razina bilateralnih odnosa u interesu stabilnosti i napretka u ovom dijelu Europe u duhu Solunske deklaracije Europske unije iz 2003. godine.
U zaključku se ističe iznimna važnost odnosa dviju zemalja za stabilnost i sigurnost ovog dijela Europe.
MVPEI "otklanja političke polemike o zbivanjima iz nedavne prošlosti" i dodaje "Nema alternative normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, uspostavi dobrosusjedstva na načelima ravnopravnosti, uzajamnosti i suradnje kao osnove za prevladavanje naslijeđa nedavne prošlosti u interesu hrvatskog i srpskog naroda i dviju država".
Skup ispred Veleposlanstva RH u povodu obljetnice "Oluje"
Članovi obitelji nestalih u "Oluji" godine 1995., njih oko 300, okupili su se u četvrtak ispred zgrade Veleposlanstva RH u Beogradu kako bi predstavnicima Hrvatske predali popis s imenima 2627 Srba nestalih u Hrvatskoj od godine 1991. do 1995., ali nitko iz Veleposlanstva nije izašao kako bi uzeo taj popis.
Omotnicu s popisom nestalih predstavnik Udruge obitelji nestalih ostavio je ispred ulaznih vrata.
"Tražimo da nam pomognu da grobovi naših nestalih i ubijenih dobiju ime i prezime", rekao je novinarima predsjednik Udruge obitelji nestalih Čedomir Marić, dodajući da je predaja popisa i polaganje cvijeća poruka hrvatskom narodu da 2627 obitelji nema grobove na kojima bi položili cvijeće i zapalili svijeće.
Cijela Knez Mihailova ulica, u kojoj je Veleposlanstvo RH bila je pod jakim policijskim snagama, a mnogobrojni pripadnici MUP-a i Žandarmerije srbijanskoga MUP-a osiguravali su skup.
U beogradskoj crkvi sv. Marka patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle u podne služi parastos za žrtve "Oluje".
Foto: Arhiva