Hrvatsko gospodarstvo raslo je tijekom 2023. godine po stopama višim od prosjeka EU, a projekcije govore da bi se takva kretanja trebala nastaviti i sljedeće godine. Prema zadnjim procjenama Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno je porastao 2.8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2.6 posto, i 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste. Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, deveti kvartal zaredom, no rast je usporen na 2.8 posto na godišnjoj razini.
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo tri posto na godišnjoj razini, a 0.3 posto na kvartalnoj razini. Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek u EU.
Eurostat je, naime, objavio da je u trećem tromjesečju gospodarstvo EU, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0.1 posto.
Gospodarstvo eurozone je, pak, u trećem tromjesečju palo za 0.1 posto na kvartalnoj, a poraslo za 0.1 posto na godišnjoj razini.
Premijer Andrej Plenković koncem studenoga isticao je da je Hrvatska prva u Europskoj uniji po rastu BDP-a u trećem kvartalu. To, po njegovom mišljenju, potvrđuje ispravnost poteza vlade u okolnostima kriza.
"Koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019.", istaknuli su iz vlade, dodavši da su na rast BDP-a najveći utjecaj imali nastavak rasta potrošnje kućanstava od tri posto, kao i sve brži rast investicija u fiksni kapital, koji je iznosio 6.1 posto.
Kritike na lošu strukturu BDP-a
No, bilo je i kritičara i onih koji su upozoravali na lošu strukturu BDP-a.
Tako je Hrvatska udruga poslodavaca istaknula da je rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju za 2.8 posto na godišnjoj razini iznad očekivanja, no i upozorila da loša struktura rasta BDP-a najavljuje izazove s kojima će se gospodarstvo boriti u nadolazećim mjesecima.
Poslodavce zabrinjava snažan pad izvoza roba, što je direktna posljedica usporavanja ekonomija u okruženju i recesije u ekonomijama najznačajnijih trgovinskih partnera.
Pad izvoza usluga pokazuje da se postojeći model turizma suočava s ograničenjima rasta, kazali su iz HUP-a, napominjući da podaci trećeg tromjesečja sugeriraju da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca.
HUP je pozvao i na donošenje mjera kojima bi se omogućilo dizanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga kako bi zadržali izvozni potencijal. Hrvatski je izvoz, kako navode u udruzi poslodavaca, opterećen poreznim tretmanom rada, ali i cijenom električne energije za tvrtke, koja je iznad prosjeka EU.
HUP je predvidio da će u posljednjem kvartalu 2023. godine rast usporiti prema dva posto, sukladno pogoršanju poslovne klime u europodručju, dakle padu izvoza i pogoršanju uvjeta financiranja koje ugrožavaju privatne investicije, procjenjuju u HUP-u.
Kritike i iz opozicije
Kritični su bili i iz opozicijskih redova.
Saborski zastupnici Boris Lalovac (SDP) i Davorko Vidović (SD) referirali su se na podatke o porastu BDP-a za 2.8 posto, ocijenivši da se vlada izvlači na turizam dok izvoz opada te kako ti podaci ne odražavaju realnu sliku života građana, koji po standardu žive jako loše.
Komentirajući te podatke, SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac izjavio je da je treći kvartal bio pod najvećim utjecajem turizma i pokazalo se kako nas je i ovu godinu izvukao što se tiče gospodarskog rasta.
"Treba vidjeti je li nas turizam izvukao što se tiče količine u vidu dolazaka ili putem većih cijena, jer ono što smo vidjeli ovo ljeto je cjenovni skok cijena", ustvrdio je.
Dodao je kako je po BDP-u zabilježen pad izvoza od 8.5 posto, što pokazuje da se izvozna tržišta već polako zatvaraju, procijenivši kako će se to vidjeti u četvrtom kvartalu.
Lalovac kaže da fokus treba biti na životnom standardu jer po tim mjerilima Hrvati žive jako loše.
Saborski zastupnik Socijaldemokrata (SD) Davorko Vidović rekao je da se u Hrvatskoj jako manipulira BDP-om, pogotovo BDP-om per capita.
"Od provođenja popisa stanovništva, kada je utvrđeno da nas je 400.000 manje, naš BDP je eksplodirao kad je riječ o per capita. S druge strane, kad se pogleda struktura tog rasta, ona nam ne daje razloga za optimizam", rekao je Vidović.
Napominje da u najvećem dijelu tog rasta sudjeluje potrošnja.
"A ta potrošnja je generirana s dva ključna razloga. Prvi je velik priljev novca iz EU, koji neće vječno trajati. Drugi razlog je inflacija, koja je povećala potrošnju i upravo je to generiralo rast BDP-a, koji je veći nego u nekim drugim zemljama", izjavio je Vidović.
Vlada projicira rast od 2.8, HNB tri posto, HUP i bankari oprezniji
U proračunskom planu za 2024. godinu realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini koju očekuje vlada iznosit će 2.8 posto, pa bi gospodarstvo nagodinu trebalo rasti po istoj stopi koju vlada očekuje i za ovu godinu.
Realni rast BDP-a bit će, prema vladinim očekivanjima, ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.
Na tržištu rada vlada očekuje pozitivna kretanja, pa bi anketna nezaposlenost u 2024. trebala pasti na 5.7 posto, nakon 6.1 posto u ovoj godini.
Bruto plaće trebale bi nominalno porasti za devet posto, što je usporavanje rasta u odnosu na 2023. i rast od 14.6 posto.
Usporavanje inflacije
Inflacija bi trebala izraženije usporiti, i to s osam posto u ovoj na 3.1 posto u 2024. godini.
Što se tiče fiskalnog okvira, očekuje se pogoršanja fiskalne pozicije RH te se, nakon manjka proračuna opće države ove godine od 0.3 posto BDP-a, u idućoj očekuje manjak od 1.9 posto BDP-a. Time je i dalje ispunjen kriterij proračunskog manjka prema odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Udio javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se, prema vladinim očekivanjima, sa 60.7 posto u 2023. na 58 posto u 2024. godini.
Hrvatska narodna banka pak očekuje da bi bruto domaći proizvod (BDP) mogao ove godine realno porasti za 2.6 posto, a u 2024. godini za tri posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 8.4 posto u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto.
Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, dok je oporavak u europodručju odgođen za početak iduće godine, za Hrvatsku se očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0.6 posto, a u 2024. za 0.8 posto.
Pritom očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi, nakon 2.9 posto u ovoj, u 2024. trebala ubrzati na 3.9 posto, prognoze su središnje banke.
Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.
Po prognozama glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, rast BDP-a ove će godine iznositi 2.3 posto, iduće dva posto, a u 2025. godini 2.8 posto, dok će inflacija dosegnuti osam posto, iduće usporiti na četiri, a u 2025. na 2.3 posto.
Europska komisija za iduću godinu Hrvatskoj prognozira rast od 2.5 posto.
Hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini porast će za 2.3 posto, a u 2024. za 2.5 posto, dok će inflacija nakon ovogodišnjih 8.1 posto u idućoj godini usporiti na 3.6 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih "HUB Izgleda".
Glavni ekonomisti očekuju da će službeni podaci za 2023. godinu, kada budu objavljeni početkom iduće godine, pokazati rast realnog BDP-a po stopi od 2.3 posto, pri čemu se raspon njihovih očekivanja kreće u okviru uskog intervala između 2.1 i 2.4 posto.