Sve je izglednije da projekt robotaksija Mate Rimca neće biti realiziran onako kako je Rimac obećao i kako je to dokumentirano u vladinom Planu nacionalnog oporavka i otpornosti temeljem kojeg se financira dobar dio Rimčevog projekta. Rimcu je ove godine poklonjeno 179.5 milijuna eura EU (i našeg) novca za projekt koji je prvotno trebao biti do kraja realiziran do kraja ožujka 2025. godine, no pitanje je u kojem će roku i u kojoj mjeri na kraju biti ostvaren.
Probijanje rokova
Da nešto ozbiljno ne štima u realizaciji cijele priče, postalo je jasno već početkom godine budući da nisu počeli nikakvi radovi na izgradnji infrastrukture, odnosno kako je Rimac to nazvao, Centra mobilnosti koji je zamišljen kao centralna točka za robotaksije, tj. terminal na kojem će se autonomna vozila puniti, odakle će kretati i kamo će se vraćati. Terminal trebao biti povezan s gradskom prometnom infrastrukturom. Rok za izgradnju je bio do kraja 2022. pa je očito da je rok probijen.
Rimčeva firma Mobility 3 uz to se uopće nije javila na natječaj Grada Zagreba za izgradnju terminala na lokaciji kod Save, nedaleko od Studentskog doma Stjepan Radić.
Početkom lipnja postalo je potpuno jasno da Centar mobilnosti, pola godine od probijanja roka, nije ni u ozbiljnoj pripremi, nakon što su iz Rimčeve firme objavili da su potpuno odustali od lokacije uz Savu koja je bila predstavljena kao gotova stvar kad je riječ o terminalu za robotaksije.
"Što se tiče Centra mobilnosti kao jednog od elemenata projekta, gradnja mu je inicijalno bila planirana u blizini Jadranskog mosta, no nakon detaljne analize, uvidjeli smo da to nije najpogodnija lokacija. To je i glavni razlog zašto se nismo javili na javni natječaj Grada Zagreba za tu lokaciju", rekli su iz Mobilityja 3. Nisu naveli na kojoj bi alternativnoj lokaciji trebao biti terminal za robotaksije, a nikakvih informacija nema ni iz grada.
Barem terminal za robotaksije ili Centar mobilnosti, kako je to lijepo nazvano, trebao je u ovoj fazi projekta Rimčevih robotaksija biti vidljiv kao potvrda da je projekt doista odmakao u realizaciji. Rimac je odlučio robotaksije razvijati u tajnosti i prototip nikada nije predstavljen javnosti pa nema nikakvih informacija u kojoj je fazi taj dio projekta. No s obzirom na to da terminala, koji bi bilo mnogo teže sakriti od javnosti, još nema ni u tragovima, zaključak je kako od projekta Rimčevih robotaksija dosad nismo vidjeli ništa.
Rimčeva obećanja po godinama
A obećanja ima podosta. Evo kako najvažnija obećanja, iz službenog dokumenta - Plana otpornosti i oporavka, izgledaju po godinama kada je Rimac naveo da će se realizirati:
Ono što, dakle, sa sigurnošću znamo jest da je rok za izgradnju specijalizirane infrastrukture, odnosno terminala za robotaksije koji u Rimčevoj firmi zovu Centar mobilnosti, debelo probijen.
Za sve druge točke koje su se trebale realizirati od 2021. do kraja 2023. nemamo pojma u kojoj su fazi jer iz Rimčeve firme sve taje.
Od Europske komisije vlada službeno tražila produljenje roka za najvažniji segment projekta
Prije nešto više od tjedan dana hrvatska vlada službeno je zatražila od Europske komisije da produži rok za jednu od faza u razvoju Rimčevih robotaksija. Tražila se odgoda od godinu dana za segment projekta "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture". Riječ je, zapravo, o ključnom dijelu projekta.
Prije dvije godine dogovoreno je s EU da će do prvog kvartala 2024. biti gotova proizvodnja 60 verifikacijskih prototipova robotaksija. Ovo uključuje razvoj platforme za autonomna vozila, baterijske sustave i testiranje prototipova. No sada vlada predlaže da se taj rok pomakne za godinu dana, na prvi kvartal 2025.
Kako tvrde iz vlade i iz tvrtke Project 3 Mobility, koja razvija ovaj sustav i čiji je suvlasnik Mate Rimac, glavni razlog za traženu odgodu je dugotrajna procedura odobrenja Europske komisije. Zeleno svjetlo za projekt došlo je tek prije tri mjeseca.
Iz tvrtke poručuju da ova odgoda neće utjecati na krajnji rok za projekt. "Projektni rokovi su izazovni, ali pomicanje jednog od međukoraka neće utjecati na finalni ishod", kažu iz Project 3 Mobilityja. Krajnji rok za pokretanje komercijalne usluge u Zagrebu ostaje 2025. godine. Podsjetimo da su iz kompanije tvrdili da će prvi taksiji bez vozača na zagrebačkim ulicama biti testirani krajem sljedeće godine.
Nisu objasnili kako pomicanje roka za ključni segment projekta neće utjecati na ono najvažnije - pokretanje komercijalne usluge robotaksija.
Počela se spominjati 2026. godina
No istovremeno s tvrdnjom iz Rimčevog Mobilityja 3 kako rok za pokretanje komercijalne usluge robotaksija ostaje 2025. godina, odjednom se počela spominjati 2026. godina kao rok kada bi robotaksiji trebali zaživjeti na zagrebačkim ulicama.
Prvi kvartal 2026. kao krajnji rok dovršetka cijele investicije spominje se i u dva službena i pravno obvezujuća dokumenta - prema odluci koju je u srpnju 2021. potvrdilo Vijeće EU te operativnom sporazumu vlade i Komisije, potpisanom nekoliko mjeseci kasnije. Ti su dokumenti doneseni nakon Nacionalnog plana oporavka.
U njima stoji da do kraja 2025. moraju biti proizvedena autonomna električna vozila, specijalizirana infrastruktura mora biti operativna i sve funkcije instalirane. U sljedećem kvartalu, odnosno u prva tri mjeseca 2026., osobama s invaliditetom, obećava se, bit će dodijeljeno 50 tisuća besplatnih vaučera za vožnju, koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja.
Kada bi robotaksiji na ulice stigli tek krajem 2025. ili čak početkom 2026., to bi bilo ozbiljno probijanje rokova. Naime, prvo Rimčevo obećanje glasilo je da će već krajem 2024. robotaksiji u testnoj fazi voziti zagrebačkim ulicama, a da će komercijalna usluga krenuti 2025. godine. Početkom rujna su iz Rimčeve tvrtke, kako smo već naveli, potvrdili da "krajnji rok za pokretanje komercijalne usluge u Zagrebu ostaje 2025. godina".
2026. godina kao rok za početak usluge robotaksija na ulicama i javno je komunicirana.
I nije je spomenuo bilo tko nego potpredsjednik vlade i ministar prometa Oleg Butković koji je krajem lipnja rekao da je "činjenica da bi to trebalo profunkcionirati 2026. godine". Ova izjava nikada nije demantirana, a podsjetimo i da vlada ima važnu ulogu u cijelom projektu jer treba donijeti zakonski okvir koji će regulirati rad robotaksija.
Neriješen pravni okvir u koji spadaju i duboka moralna pitanja
O tom zakonskom okviru također se ne zna gotovo ništa, a riječ je o vrlo važnom segmentu jer se treba regulirati pitanje krivnje kod nesreće koju skrivi robotaksi, ali i riješiti neke dileme koje su u sferi dubokih moralnih pitanja, primjerice koga će robotaksi spašavati u slučaju nesreće - putnika ili pješake koje bi se moglo ugroziti pri izbjegavanju, recimo, frontalnog udara drugog vozila.
Tko će odlučiti koji će se ljudski život žrtvovati i je li kod izbjegavanja frontalnog sudara s kamionom važnija trudnica s lijeve strane ili djevojčica s desne strane ulice. Jasno, riječ je o karikiranju, ali u prometu ima svakakvih situacija i još uvijek je potpuno nejasno kakve će reakcije u tim situacijama biti zadane robotaksijima.
Važno je reći i da je riječ o problematici koja još nije do kraja riješena praktički nigdje u svijetu. Ni u Americi gdje autonomna vozila dulje vremena voze ulicama. Kod nas na svemu navodno radi radna skupina.
Od ministra Butkovića smo dosad mogli čuti samo da "vozač neće biti kriv za nesreću jer vozača nema".
Nema nikakvih informacija ni o tvornici robotaksija, a nepoznanica je i jedna od najvažnijih stvari u cijeloj priči
U lipnju kada su objavili da neće biti ništa od terminala kraj Save, iz Mobilityja 3 dali su i obećanje da "uskoro kreće i izgradnja tvornice za velikoserijsku proizvodnju autonomnih električnih vozila" čime se "Hrvatsku stavlja na mapu razvoja ključnih tehnologija budućnosti koje će donijeti brojne koristi i čine značajan napredak Hrvatske u smjeru zelenih i digitalnih tehnologija".
No i o najavljenoj tvornici zasad nema baš nikakvih informacija.
Inače, zanimljivo je da se u Planu oporavka i otpornosti, dokumentu iz srpnja 2021., navodi i da "u ovoj fazi projekta još nema studije izvodljivosti". Dalje se navodi kako je "rad na spomenutoj studiji započeo te se njen završetak očekuje do kraja lipnja 2021. godine". No ni studija nikada nije viđena, barem u javnosti, i ni Rimčeva firma ni vlada je ne spominju.
Na kraju, u zraku je jedno od najvažnijih pitanja u cijeloj priči - koliko će robotaksija na zagrebačkim ulicama voziti 2025. (ili početkom 2026.) godine.
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti stoji da je za Zagreb planirana "inicijalna flota od 700 autonomnih električnih vozila" te da će se proizvesti 2024. godine.
No iz Rimčeve su firme Mobility 3 i tu brojku korigirali. Pa tako kažu: "Mi planiramo na cestama u Zagrebu imati stotinjak vozila zajedno s kompletnom uslugom do kraja 2024. U periodu nakon toga planira se značajno više vozila u Zagrebu, dugoročno nekoliko puta više od spomenutih 700."