Standardi sadržani u ovom dokumentu su: stvaranje funkcionalnih demokratskih institucija, vladavina prava, sloboda kretanja, održivi povratak i manjinska prava, gospodarstvo, imovinska prava, dijalog s Beogradom i odgovarajuća organizacija Kosovskog zaštitnog korpusa. Za svaki standard definirano je po nekoliko "pragova" koje treba prijeći, a utvrđeni su i indikatori na temelju kojih će se određivati u kojoj su mjeri dostignuti.
U vezi sa funkcionalnim demokratskim institucijama, predviđeno je da one "djeluju na nepristran, transparentan i odgovoran način, shodno rezoluciji Vijeća sigurnosti UN br. 1244 i Ustavnom okviru Kosova". Također je predviđena proporcionalna zastupljenost svih zajednica na svim razinama vlasti, kao i da se svi službeni jezici poštuju u svim institucijama.
Standardi za medije predviđaju ukidanja govora mržnje, kao i da javno financirani mediji posvete proporcionalan dio svog programa i izdanja svim etničkim zajednicama.
Policija, pravosuđe i kazneni sustav moraju biti nepristrani i poštovati ljudska prava, nitko ne smije biti "iznad zakona", a počinitelji kaznenog djela ne smiju proći nekažnjeno. Predviđeno je i uspostavljanje snažnih mehanizama borbe protiv etnički motiviranog kriminala, te privrednog i financijskog kriminala.
U dokumentu o standardima navedeno je da svi ljudi na Kosovu moraju imati mogućnost slobodnog kretanja, rada i življenja, bez obzira na etničku pripadnost, te da se mogu slobodno služiti svojim jezikom. Ukazano je i na pravo na slobodno društveno, kulturno i vjersko izražavanje.
U dijelu u vezi sa održivim povratkom, navedeno je da "sve izbjeglice i raseljene osobe koje se žele vratiti na Kosovo, moraju biti u mogućnosti vratiti se sigurno i dostojanstveno".
Standardi vezani uz gospodarstvo traže uspostavu pravnog okvira, te djelovanje institucija bez diskriminacije prema bilo kome, pravnim ili fizičkim osobama, kao i da se rad vlade i administracije financira iz poreza, odnosno da porezni sustav bude takav da pomaže investicije. U imovinskim pravima, traži se postojanje efikasnih mehanizama za rješavanje imovinskih sporova, te da punopravni vlasnici imaju mogućnost raspolaganju svojom imovinom.
"Kosovsko kulturno nasljeđe treba se poštovati kao zajednička baština svih zajednica Kosova", a pri zaštiti baštine ne smije biti diskriminacije. Sve zajednice imaju pravo na očuvanje, obnovu i zaštitu objekata koji su od važnosti za njihovu baštinu, i to uz podršku kosovskih institucija.
"Standardima za Kosovo" traži se i "konstruktivan dijalog privremenih institucija samouprave Kosova i njihovih sugovornika u Beogradu o praktičnim pitanjima". Preporučuju se redoviti sastanci radnih skupina za nestala osobe, povratak, energiju i promet i komunikacije. Sve radne skupine moraju biti multietničke.
U s vezi sa osmim standardom, koji se odnosi na Kosovski zaštitni korpus (KZK), traži se da on djeluje u skladu sa svojim mandatom, odnosno kao "civilna organizacija za hitne slučajeve, koja na Kosovu provodi zadatke hitnog reagiranja u slučaju katastrofa kako bi zaštitila stanovništvo i pružila humanitarnu pomoć". Također se traži da financiranje Kosovskog zaštitnog korpusa bude transparentno. Broj pripadnika korpusa treba se svesti na oko 3.000 aktivnih pripadnika i 2.000 rezervista, a da broj njegovih objekata bude smanjen barem za trećinu. ZKZ bi trebao novačiti pripadnike iz svih sredina i sudjelovati u obnovi i na područjima na kojima žive manjine.