KAMATE na štednju u bankama već su dulje vrijeme blizu nule i štediše praktički nemaju ništa od držanja novca u banci.
Istovremeno, kamate na kredite su i dalje prilično visoke, pogotovo na nenamjenske potrošačke kredite, za koje se kreću oko 7 posto. Zbog toga se nameću pitanja zašto je ta razlika toliko velika i mogu li građani u budućnosti očekivati pojeftinjenje kredita, ako već na štednju u bankama ne dobiju praktički ništa?
Što sve utječe na kamate?
Upitali smo Hrvatsku narodnu banku zašto je toliko velika razlika između kamata koje banke plaćaju štedišama i s druge strane naplaćuju dužnicima i da nam pojasne što sve utječe na kamatnu stopu na kredite. Iz HNB-a kažu da su novi krediti uglavnom potrošački nenamjenski, koji imaju veću kamatu, od oko sedam posto, zato što su za banku rizičniji jer uz njih idu manja osiguranja.
“U Hrvatskoj je pad kamatnih stopa na oročene depozite već neko vrijeme slabije izražen od pada kamatnih stopa na ukupne nove kredite, što je rezultiralo smanjenjem kamatne marže poslovnih banaka. Tako se razlika između kamatnih stopa na ukupne nove kredite i depozite smanjila sa 6,7 postotnih bodova na kraju 2011. godine na 5,1 postotni bod na kraju srpnja 2019. S druge strane, najveći dio novih kredita predstavljaju nenamjenski potrošački krediti stanovništvu s kamatnom stopom od oko 7%, što ublažava pad kamatne marže. Ovakvi krediti su obično slabije osigurani i za banku rizičniji.
Na formiranje aktivnih kamatnih stopa u hrvatskim bankama utječu četiri temeljna faktora: troškovi izvora sredstava (većinom pasivne kamatne stope na depozite, kamate na inozemnu pasivu te kamate na izdane obveznice), naknada za pokriće operativnih troškova banke, koja uključuje regulatorni trošak (premija osiguranja depozita, obvezna pričuva, minimalna potrebna devizna potraživanja i sl.), naknada za kompenzaciju banke za rizik neispunjenja ugovornih obveza i naknada za angažirani kapital (očekivana dobit)", navodi HNB u odgovoru na upit Indexa.
"Kretanje kamatnih stopa na kredite ovisi i o potražnji, odnosno na njeno formiranje utječe i cijena koju je potencijalni dužnik spreman platiti. Djelovanje monetarnih politika središnjih banaka također utječe na kamatne stope.
Za ocjenu konačne zarade banaka na osnovu depozitno-kreditne aktivnosti najčešće se koristi indikator neto kamatna marža kojom se apsolutna razlika u primljenim i plaćenim kamatama dijeli s iznosom imovine. Ta je marža u Republici Hrvatskoj stabilna, odnosno blago je čak i smanjena nakon 2017.", stoji u odgovoru HNB-a.
Uvođenje eura smanjilo bi kamate na kredite
Što se tiče daljnjeg smanjenja kamata na kredite, iz HNB-a kažu da na to utječe i rizik zemlje koji se smanjio padom javnog duga, a da bi na pad kamata moglo utjecati i uvođenje eura.
“U Hrvatskoj padu kamatnih stopa na kredite ne pridonosi samo smanjenje troškova izvora sredstava nego i znatno niža premija rizika. Rizik zemlje se smanjio zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji te padu javnog i vanjskog duga, smanjuje se i udio loših kredita banaka, a banke nastoje smanjivati i svoje operativne troškove.
Hrvatska narodna banka također ocjenjuje da bi ulazak Hrvatske u europodručje omogućio smanjenje regulatornih troškova i daljnji pad premije rizika, a to bi omogućilo smanjenje kamatnih stopa”, navode iz HNB-a.
Kamate na štednju bit će i dalje niske
Što se tiče kamata na štednju, očekuje se da će one još neko vrijeme biti vrlo niske. Kažu i da su realne kamatne stope na oročenja negativne od 2017. godine jer su kamate niže od inflacije, odnosno rasta cijena.
“Povijesno niske kamatne stope u Hrvatskoj podržane su iznimno niskim kamatnim stopama na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje. Takav bi se trend trebao nastaviti barem još neko vrijeme.
Hrvatska narodna banka je 2014. kamatnu stopu na prekonoćne kunske depozite banaka spustila na 0% i za sada je ne namjerava dodatno spuštati u negativno područje. Europska središnja banka spustila je kamatnu stopu na prekonoćne eurske depozite banaka u negativno područje još sredinom 2014., a do danas je ta stopa, nakon spuštanja u još nekoliko navrata, pala na -0,5%. Zbog toga, kao i dodatnih mjera monetarne politike Europske središnje banke, prinosi na likvidnu eursku imovinu pali su u negativno područje, pa su i poslovne banke u nizu članica europodručja počele nuditi negativne kamatne stope na određene vrste depozita. Tako su prosječne kamatne stope na oročene depozite poduzeća iznad određenog iznosa u nekim zemljama (Njemačka, Belgija, Španjolska, Irska, Luksemburg i Nizozemska) pale u negativno područje. U tome su ih slijedile i banke u nekim zemljama izvan europodručja (Danska i Švedska)", poručuju iz HNB-a
"Također treba spomenuti i da su realne kamatne stope već dulje vrijeme negativne budući da je inflacija u Hrvatskoj, premda prilično niska, ipak viša od nominalnih pasivnih kamatnih stopa. Realna kamatna stopa na oročene depozite kontinuirano je negativna od početka 2017. godine, a tijekom prvih sedam mjeseci 2019. kretala se oko prosječnih -0,5% kod stanovništva, odnosno -0,1% kod poduzeća", zaključuje se u odgovoru HNB-a.