strasbourg: hrvatska nema potpunu zaštitu od nerazumno dugih suđenja

Europski sud za ljudska prava utvrdio je da u hrvatskom pravnom sustavu nema učinkovitog sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku nakon pravomoćno okončanih parnica.

Do takvog zaključka sud u Strasbourgu je došao rješavajući tužbu Draška Šoća protiv Hrvatske. Dio njegova zahtjeva koji se odnosi na parnice u tijeku sud je odbio jer nije iscrpljen pravni put u Hrvatskoj. Ocijenjeno je, naime, da u slučajevima kada su parnice u tijeku postoji mogućnost učinkovite zaštite od nerazumno dugog suđenja pred hrvatskim Ustavnim sudom, ali da takve zaštite nema u slučajevima kada su parnice pravomoćno okončane.

Šoću je Europski sud za ljudska prava dosudio naknadu od 500 eura za sudske troškove, no za štetu koju je navodno trpio zbog dugotrajnosti čak pet parnica nije dobio ništa jer sud smatra da je dovoljna naknada što je utvrđena povreda prava.

Sud je prihvatio dio Šoćeve tužbe koji se odnosi na dvije parnice, dovršene lani pravomoćnom odlukom, a pokrenute pred Općinskim sudom u Dubrovniku 1994. radi neispunjavanja ugovora o doživotnom uzdržavanju i pred Općinskim sudom u Zagrebu 1997. radi naknade štete. Šoć je te parnice izgubio.

Strasburški sud utvrdio je da u ta dva slučaja nije došlo do povrede prava na pravično suđenje zbog nerazumnog trajanja postupka, odnosno Konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Međutim, sud je presudio da je u oba okončana postupka došlo do povrede članka Konvencije po kojem svatko ima pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred domaćima državnim tijelom ako su mu povrijeđena prava i slobode iz Konvencije.

Odredbu iz Ustavnog zakon o Ustavnom sud po kojoj se odlučuje o nerazumno dugom trajanju suđenja samo kada su ona još u tijeku, Europski sud za ljudska prava ne smatra djelotvornom zaštitom od nerazumno dugog suđenja u slučaju kada je suđenje pravomoćno okončano.

Ustavni sud do sada je kao neosnovane odbacio sve tužbe zbog kršenja prava na pravično suđenje podnesene po okončanju postupka.

Dio ustavnopravnih stručnjaka smatra da bi to trebalo ispraviti izmjenom Ustavnog zakona, dok drugi dio drži da nije racionalno nakon svake presude strasburškog suda mijenjati zakone, osobito ne u ovom slučaju. Ti stručnjaci smatraju da bi se i na temelju šire interpretacije sporne odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu moglo utvrditi kršenje prava na pravično suđenje i dosuditi novčanu naknadu i kada postupak nije dovršen, u slučaju da je riječ o drastičnom primjeru nedjelotvornosti suda i trajanja suđenja.

Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol rekao je Hini da će najkasnije idućeg tjedna sud zauzeti stajalište treba li mijenjati sudsku praksu ili čekati izmjene Ustavnog zakona.

Strasburški sud se proglasio nenadležnim za ostale tri nedovršene parnice koje je Šoć pokrenuto pred Općinskim sudom u Zagrebu 1994. radi isplate duga, Općinskim sudom u Dubrovniku 1997. radi utvrđivanja vlasništva i iste godine pred Općinskim sudom u Samoboru radi isplate duga.