Foto: Wikipedia/Index/Pixsell/Davor Javorović
>> Šef HNB-a Vujčić: Građani se opravdano boje rasta cijena nakon uvođenja eura
>> VIDEO Plenković o euru: Nećemo dobiti europske cijene, a zadržati hrvatske plaće
Za analizu ove vladine najave obratili smo se dr. Vladimiru Gligorovu s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), jednom od najvećih ekonomskih stručnjaka za Balkan. Gligorov je rođen 1945. i sin je bivšeg predsjednika Makedonije Kire Gligorova, a kao ekonomski stručnjak desetljećima se bavi analizom tranzicijskih ekonomija, makroekonomskom analizom i financijskim tržištima. Predaje ekonomiju na bečkom sveučilištu i često objavljuje komentare o politici i ekonomiji u medijima, između ostalima i za Wall Street Journal.
Pitali smo Gligorova da za Index komentira je li Hrvatska spremna za uvođenje eura. “Sada Hrvatska ne ispunjava uvjete, prije svega zbog nivoa javnog duga. U ovom trenutku je neizvjesno bi li Hrvatska mogla pristupiti tzv. ERM II, bez obzira na to što je kuna već veoma dugo praktično vezana za euro. ERM II bi gotovo zahtijevao da kuna bude fleksibilnija, što nije u skladu s režimom kojim se rukovodi Hrvatska narodna banka”, objašnjava Gligorov.
ERM je kratica za European Exchange Rate Mechanism, sistem koji je još 1979. uvela tadašnja Europska ekonomska zajednica kako bi smanjila varijabilnost mijenjanja valuta, a ERM II je stupio na snagu nakon što je euro uveden kao službena valuta u nizu članica Europske unije 1999. godine. ERM II se odnosi i na valute koje su vezane uz euro i članice EU-a koje nisu dio Eurozone i moraju prije uvođenja eura sudjelovati u sistemu ERM II najmanje dvije godine. Gligorov predviđa da će Hrvatska morati biti u ERM II najmanje tri godine. Javni dug se pak treba smanjiti na 60 posto, a sada je iznad 80 posto.
“Ranije se namjeravalo da se tečaj kune jednokratno promijeni u trenutku prelaska na euro, ali sada nije izvjesno da bi to bilo prihvatljivo za Europsku centralnu banku. No to je vjerojatnije lakši dio problema, fiskalno i financijsko prilagođavanje će biti glavni uvjeti”, upozorava bečki ekonomist.
Usklađivanje fiskalne politike
Što su prednosti uvođenja eura za Hrvatsku, pitali smo Gligorova, a on odgovara: “Prednost je ta što je to dugoročna strategija monetarne politike Hrvatske narodne banke, na koju su se trebali svi već odavno prilagoditi i uskladili očekivanja s tim. Ako bi se uklonila neizvjesnost oko spremnosti da se uvjeti ispune i oko brzine prilagođavanja, to bi uskladilo očekivanja sa stvarnom monetarnom i - što je najvažnije - fiskalnom politikom.”
S druge strane, Gligorov upozorava da su “fleksibilniji tečaj i aktivnija monetarna politika korisni da se ublaže posljedice cikličnih kretanja u ekonomiji”, što znači da bi Hrvatska ostala bez te opcije. No kako je HNB inzistirao na stabilnom tečaju kune, ta se opcija u Hrvatskoj nije iskoristila.
Zaokruživanje cijena na gore
“To je sada manje važno nego što je bilo prije 2008. i 2009. godine, dakle prije krize, jer bi se izbjegla realna aprecijacija i potom šestogodišnji negativni gospodarski rast uz visoku nezaposlenost. Ali to je sada prošlost i pošto je hrvatska javnost očigledno bila spremna snositi troškove monetarne i politike tečaja koji su zahtijevali realnu devalvaciju, i kako je ona i osigurana, vjerojatno je sada neki alternativni režim tečaja nerealan”, objašnjava Gligorov. Prevedeno na laički jezik, Hrvatska bi bolje prošla u krizi i kriza bi kraće trajala da je HNB odustala od obrane stabilnog tečaja kune.
Ipak, ono što najviše zanima hrvatske građane je sljedeće: znači li uvođenje eura i povećanje cijena? Gligorov kaže da je to neizbježno. “U mnogim zemljama koje su uvele euro došlo je do zaokruživanja cijena na gore. To ima inflatorni efekt na cijene”, rekao je Gligorov. Pitanje je koliko će to povećanje cijena biti, a to pak "ovisi o tome kako će vlada izvesti uvođenje eura".
Ukratko, povećanje cijena uslijed uvođenja eura je neizbježno, a o sposobnosti vlade i HNB-a da provedu ovaj proces ovisi hoće li to povećanje biti minimalno ili katastrofalno.