Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) priopćio je da bi zločini protiv čovječnosti trebali biti procesuirani i pred domaćim sudovima.
"Tada bi pomirenje bilo dublje, a i međunarodna zajednica bi mogla imati veće povjerenje u Srbiju. Naravno, u slučaju da ti zločini nisu postojali, Šešelj ne bi tražio izuzeće nadležnosti Haškog suda", navodi se u priopćenju DSHV.
Jedina politička stranka Hrvata u Vojvodini smatra da ovo pitanje za njih nije od presudne važnosti jer, kako ističu, prošlost se ne može promijeniti, a bitno je stvoriti pozitivno ozračje i spriječiti okretanje mladih generacija ekstremizmu.
Predsjednica Odbora pravnika za ljudska prava u Srbiji Biljana Kovačević-Vučo, u izjavi za "Građanski list", ističe da bi odluka Sudskog vijeća Haškog tribunala mogla biti presedan jer može značiti da Sud više neće prihvaćati nadležnost za zločine koji su se eventualno dogodili na području Srbije, na čijem teritoriju nije bilo oružanih sukoba.
"Mislim da je odluka loš presedan i da će krivci za etničko protjerivanje stanovništva koje se događalo u Srbiji ostati nekažnjeni", upozorila je ona.
Pravna zastupnica Vojislava Šešelja odvjetnica Maja Gojković za "Građanski list" je izjavila da joj je drago što je sudsko vijeće ozbiljno razmotrilo njihov prigovor.
Tijekom devedesetih Srbiju je napustilo ili je prognano oko 30.000 uglavnom srijemskih Hrvata.
Početkom svibnja ove godine navršilo se 12 godina od kada je u srijemskom selu Hrtkovci održan miting na kojem su u prisustvu četničkog "vojvode" Vojislava Šešelja pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti.
(Hina) xjs ybs