Foto: Hina/Hrvatska enciklopedija
ŽUPANIJSKI sud u Zagrebu danas je poništio presudu Filipu Lukasu, donesenu još 21. studenog 1945.
"Naši, hrvatski velikani"
Danas je Županijski sud poništio tu presudu, i to na zahtjev udruge U ime obitelji.
Obiteljaš Krešimir Planinić izjavio je u trenutku kad su predavali zahtjev za rehabilitacijom kako "pokušavaju vratiti ugled i na hrvatskoj sceni osvježili lik i djelo profesora Filipa Lukasa, najdugovječnijeg predsjednika Matice hrvatske".
"U ime obitelji revizijom presude želi ispraviti nepravdu i pomoći prisjetiti se naših hrvatskih velikana u povijesti, od kojih možemo podosta naučiti za sadašnje i buduće hrvatske prilike", rekao je Planinić.
Županijski sud prihvatio je zahtjev Markićkine udruge za "ispravljanjem nepravde i prisjećanjem hrvatskih velikana u povijesti od kojih možemo podosta naučiti za sadašnje i buduće hrvatske prilike".
Županijski sud, kako navode u obrazloženju današnje presude, "utvrdio je da je pok. Filip Lukas osuđen zbog političkog kaznenog djela i to verbalnog političkog delikta kao posljedice zlouporabe političke moći tadašnje komunističke vlasti u kaznenom postupku u kojem su prekršena međunarodno priznata načela pravne države, kao što su načelo zakonitosti i načelo primjene blažeg zakona".
Dakle, ova presuda znači da će se pokrenuti postupak rehabilitacije Filipa Lukasa, jednog od, kako je ono rekao Planinić, "hrvatskih velikana u povijesti". Međutim, osim što je bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske, znamo li tko ili što je još bio Filip Lukas?
Tko i što je bio Lukas?
Lukas Filip, rođen inače u Kaštel Starom još 1871., bio je geograf, povjesničar i teolog. Dan danas jedna osnovna škola u rodnom Kaštel Starom nosi njegovo ime. Nakon što je Lukas završio bogosloviju u Zadru, bio je kapelan u Muću sve do 1900. Nakon toga je u Grazu i Beču studirao geografiju i povijest, a nakon što je dobio diplomu, bio je profesor Nautičke škole u Dubrovniku, gimnazije u Sušaku, Trgovačke akademije u Zagrebu. Od 1919. do 1945. predavao je ekonomsku geografiju na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi, tadašnjoj verziji Ekonomskog fakulteta. Triput je bio dekan. Titula po kojoj je najpoznatiji u obiteljaškim krugovima, ili bar tako tvrde, je ona predsjednika Matice hrvatske. Tu dužnost vršio je od 1928. pa sve do 1945.
Te 1945. Lukas je pobjegao u inozemstvo, ispravno pretpostavljajući da nova vlast neće pretjerano cijeniti njegov doprinos ovim prostorima. Prvo je živio u Klagenfurtu, da bi se do smrti skrasio u Rimu.
Razlog Lukasovog bijega leži u tome što je, sve do sloma kvislinške i zločinačke NDH, ovaj geograf, povjesničar i teolog zdušno podržavao Pavelića i njegove ideje.
"Neka Bog ispuni poglavnikove želje"
Iako je Lukas u relativnoj prošlosti koketirao s pravaštvom Trumbića i Supila te preko njih čak i s jugoslavenskom idejom, nakon proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Lukas je napustio svoje stavove. Okrenuo se dijametralno suprotnom političkom svjetonazoru te počeo otvoreno propagirati proustaške stavove.
Primjerice, Lukasov govor na sjednici Matice hrvatske koji datira iz 29. travnja 1941. najdugovječniji predsjednik te ustanove završio je riječima “Neka Bog ispuni poglavnikove i naše želje i neka živi ostvaritelj nove Hrvatske, dr. Ante Pavelić”.
"Najveći i odlučni završni uspjeh treba pripisati poglavniku dr. Anti Paveliću. Matica može biti ponosna što je za vrijeme nasilnog vladanja srpske vlasti vršila muževno hrvatsku dužnost i izgrađivala hrvatsku kulturnu samobitnost i tako udarila osnovice za izgradnju države", svojevremeno je deklamirao svježe rehabilitirani Lukas. Taj govor stoji u prvoj točki optužnice protiv njega.
Krilato U
Osim toga, izdao je i zbornik Naša domovina, na čijem se prvom svesku, izdanom 1943., nalazi podnaslov "Hrvatska zemlja, hrvatski narod, hrvatska povijest, hrvatska znanost", uredno dekoriran krilatim U. S lijeve strane, tamo gdje obično piše ime nakladnika, stoji "Izdanje glavnog ustaškog stana". Taj zbornik služi kao panegirik uspjesima ustaštva. To stoji u drugoj točki optužnice protiv njega.
Povjesničar Višeslav Aralica, koji je u nekoliko knjiga pisao o Lukasu, kaže kako se Lukasov krimen može pronaći u širenju hrvatske inačice fašizma još prije NDH te u šutnji i nedovoljnoj kritičnosti prema ustaškom režimu
Sadašnje i buduće hrvatske prilike
Lukasu je Okružni sud izrekao kaznu strijeljanjem 21.11.1945. godine, nedugo nakon što su Saveznici izvojevali pobjedu. Najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske tada je posegnuo za omiljenim ustaškim manevrom - pobjegao je u inozemstvo. Nakon kratkotrajnog čučanja u Austriji, pobjegao je u Rim gdje je i umro 26.2.1958.
"U ime obitelji revizijom presude želi ispraviti nepravdu i pomoći prisjetiti se naših, hrvatskih velikana u povijesti od kojih možemo podosta naučiti za sadašnje i buduće hrvatske prilike", rekao je Planinić.
Bit će zanimljivo vidjeti kako to U ime obitelji namjerava "podosta naučiti za sadašnje i buduće hrvatske prilike" od čovjeka koji je slavio Hitlerovog satelita.