USKORO kreće sezona grijanja, a oni kojima se pokvario plinski bojler i ne mogu ga popraviti moraju kupiti novi, a samim time nove bojlere moraju kupiti i ostali susjedi iz zgrade koji su priključeni na isti dimnjak. To bi mogao biti trošak od minimalno 10.000 kuna po stanu.
Naime, prije tri godine na snagu je stupila Uredba Europske komisije kojom je prodaja starih turbo plinskih bojlera zabranjena i moguće je kupiti samo novi kondenzacijski bojler, a novi se bojleri pak ne mogu priključiti na isti dimnjak već je potrebno adaptirati postojeći ili napraviti novi dimnjak.
Nenad Zrinski, upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge, rekao je da svi mogu imati stare plinske bojlere dok su god oni i dimovodni sustav ispravni i zadovoljavaju sigurnosne uvjete, međutim, ukoliko se nekome od susjeda u zgradi bojler pokvari i ne može se nikako popraviti, tad svi stanari koji na istoj vertikali imaju spojene bojlere moraju ih zamijeniti novim, kondenzacijskim te sanirati dimnjak.
Cijena bojlera i do 20.000 kuna, plus sanacija dimnjaka
"Njihova se cijena kreće od 6 do 20.000 kuna, no u prosjeku neki srednji rang novih bojlera stoji oko 9000 kuna. A osim postavljanja novih bojlera stanari zgrade moraju sanirati i dimnjak, što stoji oko 3 do 4 tisuće kuna po stanu. Naravno, ovisi sad koliko je stanova u zgradi pa se tako formira i cijena. Međutim, dok se god postojeći bojleri mogu održavati i zadovoljavaju sigurnosne standarde kao i dimnjak, građani ih ne moraju mijenjati novima i u ovom trenu nije propisan krajnji rok do kad se moraju zamijeniti", rekao je za Index Zrinski.
Navodi kako građani često barataju netočnim informacijama, pogotovo kad se spominje 2020. kao krajnji rok zamjene bojlera. Međutim, tvrdi kako to nije točno.
"Jedina promjena koja se odnosi na 2020. je ta da se od te godine više neće nigdje moći kupiti klasična pumpa za stari bojler pa će svi kojima se pokvario taj dio bojlera, a na tržištu neće biti frekventne pumpe za taj uređaj, morati kupiti novi kondenzacijski bojler. Pa gotovo cijela Europa je već prešla na te kondenzacijske koji u velikom postotku smanjuju mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom kao što je sad situacija kod starih atmosferskih plinskih bojlera B11 grupe", rekao nam je Zrinski te upozorio građane da ne koriste nape i ventilatore u prostorijama koje nemaju ispravan dotok zraka za izgaranje, a u kojima su atmosferska ložišta.
Oko 75.000 stanova ima stare bojlere
Andrej Gregorec, predsjednik Udruženja upravljanja zgradama, u razgovoru za Index rekao je da oko 75.000 stanova ima stari turbo prop bojler (stari plinski bojleri), za koji se još uvijek mogu kupiti neki zamjenski dijelovi, međutim, ako se bojler nikako ne može popraviti, potrebno ga je zamijeniti novim.
"Cijene novih bojlera kreću se i do 25.000 kuna, a sanacija dimnjaka po jednom bojleru oko 7000 kuna, no 2020. godine bi svi trebali maknuti bojlere iz svojih stanova i tad bi se išlo na gradnju mini kotlovnica, malih postrojenja koja se mogu smjestiti u podrum ili na krov zgrade. Ti bojleri kakve mi imamo su potencijalna opasnost. Pa pogledajte to da u jednoj zgradi imate i do 40 dimnjaka, prvo se ložilo na ulje, pa na drva i onda na plin, a sve je bilo spojeno na isti dimnjak. Pa to nikako nije dobro. U Njemačkoj se, recimo, bojleri ne koriste.
Bit će dobro kad će se ići na kotlovnice jer će građani svaki za svoj stan imati mjerilo i kontrolirati koliko troše toplinsku energiju, i moći će biti štedljiviji. Uvest će se neki red. A sad nam se događa da svako malo imamo neki požar radi neispravnog bojlera, bome ne bi htio živjeti iznad nekoga tko ima pokvareni bojler, a kod nas se još i događa da ne puste ni dimnjačara da provjeri stanje dimnjaka i bojlera", ispričao nam je Gregorec.
Navodi kako je već sad onima koji su ugradili nove plinske bojlere ušteda oko 30 posto.
"Mnogi reklamiraju da se štedi oko 50 posto, no to nije istina, ali je i ovih 30 posto velika stvar, a i ono još važnije je to da se ne mogu otrovati, odnosno puno je manja mogućnost za trovanje ugljičnim monoksidom nego što je kod starih plinskih bojlera", rekao nam je Gregorec.
Ministarstvo traži rješenje
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je prije sedam mjeseci objavilo da traže rješenje kojim bi se građanima RH omogućili što povoljniji uvjeti prilikom prelaska na nove ekološki prihvatljive sustave te kako bi se spriječilo znatno financijsko opterećenje za krajnje korisnike.
U priopćenju na temu "Ugradnja energetski učinkovitih bojlera - Uredba 813/2013" naveli su da "provjeravaju mogućnost pokretanja naknadnog prijedloga privremenog izuzeća ili odgode primjene pojedinih odredbi Uredbe u RH za slučajeve zgrada s izgrađenim LAF/LAS dimovodnim sustavima, a s obzirom na to da postoji znatan broj takvih zgrada, a troškovi provedbe Uredbe predstavljaju značajno financijsko opterećenje korisnicima".
Pitali smo ih jesu li napravili nešto po tom slučaju, hoće li se građanima ikako financijski olakšati provedba ove Uredbe, no odgovor još nismo dobili.