Iako u Hrvatskoj blago pada broj osoba u riziku od siromaštva, istodobno raste prag siromaštva, što dodatno naglašava jaz između službene statistike i stvarnog životnog standarda dijela građana. Prag siromaštva za samce porastao je sa 617 na 752 eura mjesečnih primanja, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, piše N1.
Prosječna mirovina za 1,2 milijuna umirovljenika trenutno iznosi 645 eura, a nakon usklađivanja s rastom inflacije i plaća porast će za samo 2,68 posto. Takav rast, u odnosu na novi prag siromaštva, znači da je i dalje nekoliko stotina tisuća umirovljenika službeno siromašno, upozorio je u priopćenju Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika.
Stranka umirovljenika pozvala je ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića da njegovo ministarstvo detaljno analizira nove podatke te javnosti predstavi jasnu strategiju za iskorjenjivanje siromaštva i socijalne isključenosti.
Istodobno zahtijevaju hitnu uspostavu koordiniranog sustava potpore za ugrožene skupine, u skladu s Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva.
Prema podacima DZS-a, zbog rasta plaća i dijela mirovina udio osoba u riziku od siromaštva smanjen je s 21,7 posto u 2024. godini na 20,7 posto u prošloj godini. Unatoč tom pomaku, svaki peti stanovnik Hrvatske i dalje je u riziku od siromaštva ili živi u uvjetima teške materijalne i socijalne neimaštine.
Stopa rizika od siromaštva, koja uzima u obzir i strukturu kućanstva, također je smanjena s 20,3 na 19,5 posto. Prema toj metodologiji, siromašnim se smatra svaki samac koji je tijekom 2025. godine imao godišnji dohodak manji od 9034 eura. Za četveročlanu obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece taj je prag iznosio 18.972 eura godišnje.
Unatoč blagom poboljšanju ukupnih pokazatelja, položaj umirovljenika i dalje je izrazito nepovoljan. Udio umirovljenika s primanjima ispod praga siromaštva smanjen je tek minimalno, s 37 na 36,3 posto.
Među njima je čak 39,22 posto žena i 32,8 posto muškaraca službeno siromašno. Blagom smanjenju stope siromaštva pridonio je i rad iz mirovine, s obzirom na to da je prošle godine bilo zaposleno oko 40.000 umirovljenika. Ginijev koeficijent, koji mjeri nejednakost u raspodjeli dohotka, smanjen je s 29,8 posto u 2024. na 28,5 posto, što upućuje na vrlo blago smanjenje jaza između bogatih i siromašnih.
Ipak, većinu ukupnog dohotka i dalje drži manje od trećine građana. Tek 1,5 posto stanovnika živi u kućanstvima koja vrlo lako podmiruju troškove života, dok 43,1 posto građana živi u kućanstvima koja kraj s krajem spajaju uz manje teškoće.
Stopa materijalne i socijalne deprivacije u Hrvatskoj u 2025. iznosila je 4,4 posto, a riječ je o udjelu kućanstava koja si zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti najmanje pet od ukupno trinaest osnovnih stavki životnog standarda.
Podaci dodatno pokazuju da 4,2 posto građana ne može osigurati adekvatno grijanje tijekom najhladnijih mjeseci, dok si 4,7 posto ne može priuštiti obrok s mesom, ribom ili odgovarajućom zamjenom svaki drugi dan. S financijskim poteškoćama suočava se i velik dio kućanstava, pa tako 15,3 posto građana živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 3,8 posto u onima koja to čine vrlo teško.
Gotovo trećina građana, njih 32,6 posto, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva, dok 31,2 posto ne može podmiriti neočekivani trošak od 494 eura iz vlastitih sredstava.
Navedeni podaci odnose se na ukupnu populaciju, no slika među umirovljenicima znatno je nepovoljnija. Prosječna mirovina čini tek 42,7 posto prosječne plaće, a raniji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazivali su da je čak 60 posto umirovljenika primalo mirovinu nižu od tadašnjeg praga siromaštva od 617 eura.
U najnovijim statistikama HZMO-a takvi podaci više nisu dostupni, pa nije moguće precizno utvrditi koliko umirovljenika danas prima manje od 752 eura, odnosno živi ispod novog službenog praga siromaštva.