TREĆINA djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je debela, a djeca u Bosni i Hercegovini na trećem su mjestu u Europi po pretilosti, što je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema u tim zemljama, upozorili su hrvatski i bosanskohercegovački stručnjaci na 2. Kongresu za debljinu koji se održava u Mostaru.
Po riječima ravnatelja KBC-a Rijeke, prof. dr. Davora Štimca koji je i predsjednik Europske asocijacije za gastroenterologiju, endoskopiju i nutricionizam (EAGEN), stalno je primjetan porast broja prekomjerno teške djece.
Broj pretile djece porastao za 15 posto u 15 godina
''U zadnjih 15-ak godina broj prekomjerno teške i debele djece u Hrvatskoj porastao je za 15 posto. Došli smo do alarmantnih podataka po kojima je gotovo svako treće dijete prekomjerno teško ili debelo. To je zabrinjavajuće'', rekao je Štimac na konferenciji za novinare. Po njegovim riječima, istodobno je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina taj trend zaustavljen kod odraslih zbog kampanja kojima se upozoravalo na štetnost prekomjerne težine.
''Akcijama i raznim inicijativama doveli smo do toga da je dalje debljanje kod odraslih u 15 godina praktički zaustavljeno, a da je broj prekomjerno teških i debelih žena čak u zadnjih 15 godina u Hrvatskoj pao za 5 ili 6 posto za razliku od muškaraca gdje je taj broj minimalno porastao'', dodao je. Upozorio je, međutim, da bi u skoroj budućnosti Hrvati mogli biti deblji upravo zbog porasta težine djece.
''Podatak da broj debele djece toliko raste govori da ovi rezultati koje smo postigli s odraslima će definitivno biti vrlo brzo neutralizirani. Već vjerojatno u nekoj sljedećoj analizi za desetak godina ćemo imati poražavajuće rezultate'', upozorio je hrvatski stručnjak.
Pretilost jedna od najvećih javno-zdravstvenih problema
Dekan Medicinskog fakulteta u Mostaru, prof. dr. Milenko Bevanda ocijenio je da je pretilost, uz pušenje, postala najveća ''pošast i jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema''. Po njegovim riječima, prekomjernu težinu prati niz posljedica, od dijabetesa do problema u kardiovaskularnom, probavnom i muskulaturno-skeletnom sustavu.
Kaže da je ključno iz područja teorije u praksi stvoriti ambulante po uzoru na Hrvatsku gdje bi se mogli liječiti ljudi s prekomjernom težinom, ali posebno preventivno djelovati kod djece. Predsjednik Društva za debljinu BiH, prof. dr. Fuad Pašić upozorio je da debljina skraćuje život i rizik je za brojne vezane bolesti.
''Životni vijek je kraći između 10 i 12 godina kod dvadesetogodišnjaka koji ima indeks tjelesne težine iznad 40 u odnosu na vršnjaka koji ima normalnu tjelesnu težinu'', pojasnio je dr. Pašić.
Po njemu je ključno započeti kampanju među djecom u predškolskom i školskom uzrastu kako bi se promovirao zdrav život.