SVAKODNEVNO uzimanje multivitamina može usporiti neke pokazatelje biološkog starenja, pokazalo je novo istraživanje. Studija, objavljena nedavno u uglednom časopisu Nature Medicine, otkrila je da je svakodnevno uzimanje dodatka prehrani tijekom dvije godine kod starijih osoba usporilo biološko starenje za oko četiri mjeseca u usporedbi s onima koji ga nisu uzimali.
Učinak je bio izraženiji kod ljudi koji su već pokazivali znakove ubrzanog biološkog starenja, što znači da je njihova procijenjena biološka dob bila veća od njihove kronološke dobi.
Glavni autor studije Howard Sesso, epidemiolog iz Brigham and Women’s Hospital u Bostonu rekao je za Nature da cilj ovakvih istraživanja "nije samo otkriti kako živjeti dulje, nego i kako živjeti bolje".
Iako je ove rezultate još prerano povezivati s konkretnim kliničkim ishodima, "čini se da je intervencija multivitaminima tijekom dvije godine bila na putanji koja ide u tom smjeru", dodao je.
Jedna od najpopularnijih ideja, svojevrsni sveti gral biomedicine, jest da bismo jednog dana mogli usporiti starenje. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju odgovoriti na pitanje mogu li suplementi imati mjerljivu ulogu u tome.
Novo istraživanje sugerira da bi odgovor mogao biti barem djelomično, potvrdan. Studija je zanimljiva jer je učinak potvrđen u relativno rigoroznom kliničkom pokusu s gotovo tisuću sudionika.
Međutim, nova studija također je zanimljiva zato što velike sustavne analize obavljene posljednjih godina uglavnom nisu pronašle snažne dokaze da vitaminski i mineralni dodaci značajno produljuju život ili smanjuju rizik od ozbiljnih bolesti kod opće populacije.
Primjerice, opsežna meta-analiza organizacije Cochrane koja je obuhvatila desetke randomiziranih kliničkih ispitivanja s više od 200.000 sudionika pokazala je da suplementi poput vitamina A, C, E i beta-karotena ne smanjuju ukupnu smrtnost, a za neke antioksidanse čak su zabilježeni blago povećani rizici smrti.
Slične zaključke donijele su i analize američke Preventive Services Task Force te velike studije poput Physicians’ Health Study II i Women’s Health Initiative, koje su pokazale da multivitamini imaju vrlo ograničen ili nikakav učinak na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, raka ili produljenje životnog vijeka kod ljudi koji već imaju uravnoteženu prehranu.
Zbog toga mnogi stručnjaci danas smatraju da su dodaci prehrani najkorisniji u situacijama kada postoje stvarni nutritivni nedostaci, dok kod zdravih ljudi njihova korist za dugovječnost ostaje slabo potkrijepljena dokazima.
Da bismo razumjeli zašto je novo istraživanje privuklo pozornost, najprije treba objasniti jednu ključnu ideju: biološku dob. Za razliku od kronološke dobi, koja se jednostavno broji u godinama od rođenja, mjerenjem biološke dobi pokušava se procijeniti koliko je tijelo doista "istrošeno". Naime, dvoje ljudi koji imaju 70 godina mogu imati vrlo različito stanje stanica, organa i metaboličkih procesa. Upravo zato znanstvenici posljednjih dvadesetak godina razvijaju tzv. epigenetske satove – molekularne metode koje procjenjuju brzinu starenja.
Ti satovi temelje se na epigenetici, području biologije koje proučava kemijske promjene na DNA koje ne mijenjaju sam genetski kod, ali utječu na to koji će se geni uključiti ili isključiti. Jedna od najvažnijih takvih promjena je metilacija DNA – dodavanje malih kemijskih skupina na određena mjesta u genomu (ilustracija dolje). Uzorci metilacije mijenjaju se tijekom života na relativno predvidljiv način, pa znanstvenici mogu iz tih obrazaca procijeniti biološku dob organizma.
U novom istraživanju, koje je vodio tim iz Mass General Brigham i Harvard T.H. Chan School of Public Health, analizirani su podaci iz velikog kliničkog pokusa poznatog kao COSMOS (COcoa Supplement and Multivitamin Outcomes Study).
U tom randomiziranom kliničkom ispitivanju sudjelovalo je 958 zdravih osoba prosječne dobi oko 70 godina. Sudionici su dvije godine svakodnevno uzimali ili multivitaminski pripravak, ili ekstrakt kakaa bogat flavanolima, ili placebo. Randomizirani pokusi smatraju se zlatnim standardom medicinskih istraživanja jer nasumična raspodjela sudionika u skupine smanjuje utjecaj skrivenih, odnosno zbunjujućih faktora.
Znanstvenici su sudionicima uzimali uzorke krvi na početku studije te nakon jedne i dvije godine. U tim uzorcima analizirali su promjene u pet različitih epigenetskih satova starenja, među kojima su bili poznati modeli poput GrimAge i PhenoAge.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su uzimale multivitamine imale sporiji porast biološke dobi u dva od pet analiziranih epigenetskih satova. Kada su istraživači izračunali koliki je to učinak u stvarnom vremenu, dobili su procjenu od otprilike četiri mjeseca sporijeg starenja tijekom dvije godine.
Zanimljivo je da je učinak bio izraženiji kod ljudi čija je biološka dob na početku studije bila veća od njihove kronološke dobi. Drugim riječima, oni čiji su organizmi već pokazivali znakove ubrzanog starenja imali su nešto veće koristi od dodataka prehrani.
Sesso ističe da danas postoji velik interes za pronalaženje načina kako "ne samo produžiti život nego i poboljšati kvalitetu starenja", pa dodaje: "Bilo je uzbudljivo vidjeti da se uzimanje multivitamina može povezati s markerima biološkog starenja."
U istom istraživanju znanstvenici su također testirali djelovanje ekstrakta kakaa koji je bogat flavanolima, antioksidansima koji su u nekim ranijim studijama povezani s boljim zdravljem srca i krvnih žila. No, u novom istraživanju nije pronađen nikakav učinak ekstrakta kakaa na epigenetske satove starenja.
To sugerira da mehanizam nije jednostavno povezan s antioksidansima ili nekim pojedinačnim hranjivim tvarima, nego možda s kombinacijom mikronutrijenata koje multivitamini sadrže.
Jedno moguće objašnjenje zabilježenog djelovanja multivitamina jest da dio starijih ljudi ima blage nutritivne nedostatke koji se ne primijete lako, ali ipak utječu na metabolizam i regulaciju gena. Multivitamini bi u takvim slučajevima mogli popunjavati male praznine u prehrani.
Autori studije naglašavaju da rezultati ne znače da će vitaminske tablete produljiti život ili spriječiti bolesti. Učinak na epigenetske satove bio je statistički značajan, ali ipak relativno mali.
Primjerice, u prijašnjim analizama istog istraživanja COSMOS istraživači su pronašli da multivitamini mogu imati skroman pozitivan učinak na kognitivne funkcije kod starijih osoba, dok nisu pronašli jasne dokaze da smanjuju rizik od raka ili kardiovaskularnih bolesti.
Zbog toga mnogi znanstvenici upozoravaju da epigenetski satovi, iako vrlo korisni istraživački alati, još uvijek nisu savršeni pokazatelji stvarnog zdravstvenog ishoda.
Marco Di Antonio, stručnjak za biološko starenje na Imperial College London koji nije sudjelovao u istraživanju, upozorio je da veza između promjena u epigenetskim satovima i stvarnih zdravstvenih koristi još uvijek nije potpuno razjašnjena. Drugim riječima, sporiji epigenetski sat ne mora nužno značiti dulji ili zdraviji život.
Za sada je najvažnija poruka studije da bi multivitamini možda mogli imati mali učinak, osobito kod ljudi s nutritivnim nedostacima.