CIJENA sirove na tržištu SAD-a se poslije kaotičnog ponedjeljka, u kojem je cijena terminskih ugovora za 5. mjesec potonula i do negativnih iznosa, stabilizira na novom ravnotežnom stanju.
Podsjetimo, cijenom sirove nafte se u ponedjeljak trgovalo čak s negativnim prinosom, a razlog je bio dospijeće terminskih ugovora za svibanj kojima su se trgovci obavezali da će kupiti naftu po određenoj cijeni do 20.04. Kako je potrošnja nafte praktički stala uslijed gotovo potpune obustave zračnog i cestovnog prometa te usporavanja industrije na minimum, to je dovelo do potpune popunjenosti skladišta. U toj situaciji trgovci nisu znali što će s viškovima sirove nafte pa su počeli čak plaćati da netko drugi preuzme tu sirovinu jer i samo skladištenje ima svoje troškove, koji su se višestruko povećali zadnjih nekoliko tjedana.
U utorak se ipak cijena stabilizirala u pozitivi, ali su trgovci prilagodili očekivanja pa je pala cijena terminskih ugovora za naredne mjesece.
Najveći pad je zabilježen kod terminskih ugovora kraćeg dospijeća tj. u lipnju i srpnju što je signal da tržišta ne očekuju da će se situacija poboljšati u kraćem roku. Izgledi za oporavak su nešto bolji s protekom vremena pa je i cijena terminskih ugovora za kasnije mjesece bolja.
Slijedom navedenoga, cijena nafte za isporuke u šestom mjesecu je pala ispod 7 dolara po barelu, sedmom ispod 18 dolara, osmom 21 dolar, devetom 24 dolara i desetom 25 dolara. To odražava očekivanje da je mala vjerojatnost da će SAD izaći iz karantene u narednih par mjeseci, ali se očekuje normalizacija stanja do kraja godine.
Poremećaj se s tržišta SAD-a prelijeva i na europska tržišta pa je cijena BRENT sirove nafte potonula s cca 25 dolara po barelu, po kojoj se trgovalo u ponedjeljak, na cca 20 dolara po barelu koliko je iznosila u utorak.
Iako su mnogi očekivali da će razvoj situacije u ponedjeljak, kada je cijena pala ispod nule, biti samo povremeni poremećaj na tržištu koji, iako nezabilježen u povijesti, neće imati dugoročne posljedice, pad svih cijena u utorak je pokazao da nam predstoji duža naftna kriza.
Za to osim financijskih razloga postoje i tehnički razlozi jer se mnoge rafinerije i bušotine gase zbog neisplative cijene, a sam proces ponovnog počinjanja proizvodnje nije tehnički jednostavan ni jeftin. Dodatni problem je što se bušotine mogu nepovratno oštetiti tijekom samog gašenja i potreban je određen vremenski rok da se kasnije stave u funkciju.
Jeffrey Currie, glavni analitičar Goldman Sachs-a za tržišta sirovina je za američki CNBC izjavio da će ovakvo stanje potrajati bar do kraja svibnja.
Donald Trump je iznio ideju da država kupio dio viškova sirove nafte da bi se popunile strateške državne rezerve, uspostavljene još 1970-ih u vrijeme Prve i Druge naftne krize s namjerom stabiliziranja šokova u lancu opskrbe nafte. No, za to je potrebno odobrenje Kongresa, a Demokrati su već odbili sličan plan o kupnji nafte u vrijednosti od 3 milijarde dolara kao dio ekonomskih mjera za oporavak gospodarstva iz ožujka.
Po svemu sudeći naftna kriza će se nastaviti sve do popuštanja mjera uvedenih u borbi protiv koronavirusa i povratka potrošnje na koliko-toliko normalne razine.