Svjetska banka smanjila je svoju prognozu rasta za razvoj istočne Azije i Pacifika navodeći kao razloge usporeno gospodarstvo Kine i globalnu potražnju uz još uvijek visoke kamatne stope i slabiju trgovine.
Svjetska banka priopćila je da očekuje da će gospodarstva u razvoju u istočnoj Aziji i Pacifiku rasti 5% u 2023. godine, prema izvješću objavljenom u ponedjeljak. To je nešto manje od 5.1%, koliko je prognozirao u travnju. Za 2024. multilateralna banka sa sjedištem u Washingtonu sada očekuje rast od 4.5% za cijelu regiju, što je pad u odnosu na prognozu od 4.8% u travnju, prenosi CNBC.
Svjetska banka ostavila je svoju prognozu gospodarskog rasta za Kinu za 2023. nepromijenjenu na 5.1%, ali je smanjila procjenu za 2024. na 4,4% s prethodnih 4.8%. Banka je kao razloge za snižavanje rejtinga navela "dugoročne strukturalne čimbenike", povišene razine duga u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu i slabost u sektoru nekretnina.
"Dok će domaći čimbenici vjerojatno imati dominantan utjecaj na rast u Kini, vanjski čimbenici će imati jači utjecaj na rast u većem dijelu ostatka regije", objavila je Svjetska banka.
Tempo rasta će se usporiti
Iako su se istočnoazijska gospodarstva uglavnom oporavila od niza šokova od 2020. godine - uključujući pandemiju covida-19 - i nastavit će rasti, Svjetska banka kaže da će se tempo rasta vjerojatno usporiti.
Svjetska banka je istaknula značajan porast duga opće države, kao i brzi skok razina korporativnog duga, posebno u Kini, Tajlandu i Vijetnamu. Upozorava se da visoke razine državnog duga mogu ograničiti i javna i privatna ulaganja. Povećani dug mogao bi dovesti do viših kamata, što bi povećalo trošak zaduživanja za privatna poduzeća.
Prema izračunima Svjetske banke, povećanje duga opće države u odnosu na BDP od 10 postotnih bodova povezano je s padom ulaganja od 1.2 postotna boda. Slično tome, povećanje privatnog duga u odnosu na BDP od 10 postotnih bodova povezano je s padom ulaganja od 1.1 postotnog boda.
Banka je također primijetila relativno visoke razine duga kućanstava u Kini, Maleziji i Tajlandu u usporedbi s drugim tržištima u razvoju. Visoka zaduženost kućanstava može negativno utjecati na potrošnju jer bi se više prihoda koristilo za servisiranje dugova, što bi moglo dovesti do smanjenja potrošnje.
Povećanje duga kućanstava od 10 postotnih bodova smanjilo bi rast potrošnje za 0.4 postotna boda, objavila je Svjetska banka. Potrošnja kućanstava još je uvijek ispod trendova prije pandemije u istočnoazijskoj i pacifičkoj regiji u razvoju.
U Kini je trenutačni trend maloprodaje ujednačeniji nego prije pandemije zbog pada cijena domova, slabijeg rasta prihoda kućanstava, povećane štednje iz opreza i duga kućanstava kao i drugih strukturalnih čimbenika, poput starenja stanovništva.