IAKO su iz vlade u više navrata najavljivali da inspektori poduzetnike neće kažnjavati zbog manjih propusta, već će ih na njih ponajprije upozoravati i davati im rok u kojem propust moraju otkloniti, iskustva hrvatskih poduzetnika pokazuju da se u praksi kažnjavanja bez prethodne opomene nije puno promijenilo.
Jedan od posljednjih primjera je tvrtka Score Alarm, odnosno iOn Studio iz Zagreba, u čijem se vlasništvu ona nalazi, koju je Financijski inspektorat nedavno kaznio s 36.000 kuna. Osim tvrtke iOn Studio, kažnjene su i dvije odgovorne osobe u tvrtki pa sad svaka mora platiti po 2400 kuna kazne. Razlog? Tvrtku koju su stvorili prodali su 2017. godine multinacionalnoj Superbet Grupi u koju je, inače, nedavno uložio i jedan od najvećih ulagačkih fondova u svijetu - Blackstone, a transakciju nisu prijavili središnjoj banci.
Počinili prekršaj o kojem ih nitko prethodno nije obavijestio
Time su, kako stoji u rješenju Financijskog inspektorata koje se nalazi u posjedu Indexa, počinili prekršaj iz Zakona o deviznom poslovanju i po Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Čelni ljudi tvrtke pritom tvrde da ih nitko prije toga nije upozorio na prekršaj, a kamoli im dao rok da ga otklone, kao i da su podaci o prodaji tvrtke ionako javno dostupni.
"Nitko nam ništa nije rekao. Samo su došli, pregledali poslovanje i odlučili nas kazniti", žali se za Index Ivan Klarić, osnivač Score Alarma, danas jedan od čelnih ljudi u toj tvrtki koja se bavi razvojem mobilnih aplikacija.
Ivan Klarić
Dodaje kako su podaci o prodaji tvrtke Superbetu, kao i o poslovanju Score Alarma, javno dostupni.
"Score Alarm, odnosno iOn Studio, osnovao sam 2012. godine. Danas imamo 30-ak zaposlenih i mjesečno u proračun uplaćujemo od 400 do 500 tisuća kuna. U 2017. godini nas je zbog tehnoloških inovacija akvizirala Superbet Grupa", objašnjava Klarić.
"Porezi su nam kao u Njemačkoj, a servis na razini afričkih država"
"Tvrtku sam stvorio doslovno od posuđenih 3000 eura, godinama rada, korak po korak, bez ikakve mrlje, bez ikakvih poticaja i pomoći. Danas ta ista tvrtka plaća oko šest milijuna kuna godišnje u proračun, a država nas nastoji uništiti na svakom koraku. Porezi na plaće su abnormalno visoki, a servis koji naši ljudi dobiju zauzvrat je kriminalan. Porezi su nam na razini Njemačke, a servis na razini malo boljih afričkih država", ogorčen je Klarić.
Napominje kako je teror države počeo vrlo brzo nakon akvizicije, i to najprije na njega osobno kroz oporezivanje prodaje udjela, iako je vlasnik tvrtke bio duže od dvije godine, što, kako ističe, znači da ne podliježe plaćanju poreza na prodaju.
"Tada su mi na sastanku u Poreznoj upravi, kada sam pokušao objasniti da sam vlasnik tvrtke puno duže od dvije godine, rekli 'da me razumiju s logičke strane, ali da su provjerili s nadređenima i da moraju postupiti ovako'. Tu mi je postalo jasno da će selidba biznisa iz Hrvatske postati neophodna, a slučaj čeka suđenje", žali se Klarić.
Što kažu u Financijskom inspektoratu?
Reakciju smo zatražili i od Financijskog inspektorata, u kojem su nam kazali kako su tvrtku iOn Studio kaznili zbog toga što HNB nisu izvijestili o inozemnim vlansičkim ulaganjima u 2017., 2018. i 2019. godini, kao ni o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Dodaju i kako se mjera upozorenja može izricati samo za manje nepravilnosti i nedostatke u poslovanju, koji nemaju karakter kršenja zakona i provedbenih propisa.
"U konkretnom slučaju radilo se o višestrukim i kontinuiranim povredama obveze izvješćivanja HNB-a s naslova izravnih ulaganja i ostvarenih prihoda i rashoda u razmjeni s inozemstvom u razdoblju od tri godine", ističu financijski inspektori u odgovoru na naš upit.
Teror inspektora tjera poduzetnike iz Hrvatske
Kako god, ovdje valja podsjetiti da su iz vlade Andreja Plenkovića u više navrata posljednjih godina najavljivali da poduzetnike više neće kažnjavati zbog manjih prekršaja, već će im dati rok u kojem nepravilnost moraju otkloniti, a tek onda će, ako poduzetnik ne otkloni tu nepravilnost, posegnuti za kaznama. Iako u Financijskom inspektoratu prekršaj o kojem je ovdje riječ očito smatraju većim, za poduzetnike ostaje otvorenim pitanje je li država odmah trebala posegnuti za tako krutom mjerom kao što je kažnjavanje. Poslovna zajednica u Hrvatskoj, naime, već godinama se žali upravo na ponašanje inspektora, za koje ocjenjuje da zakone provode selektivno i odmah pribjegavaju pisanju drakonskih kazni.
U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.
Jedan od većih problema u poslovanju u Hrvatskoj je, već godinama upozoravaju poduzetničke udruge, i šuma propisa kroz koju se mali i srednji poduzetnici teško probijaju. Mnogi od njih kažu i da bi zbog velikog broja propisa po cijele dane morali proučavati zakone, uredbe i pravilnike, za što im nedostaje i vremena i stručnog znanja. Također, upozoravaju kako se propisi u Hrvatskoj mijenjaju preko noći, što im dodatno otežava ionako skupo poslovanje. Ne čudi stoga što mnogi od njih najavljuju da će poslovanje preseliti izvan Hrvatske, a neki su to već i učinili.