Trošarinama su opterećeni tzv. visokotarifni proizvodi, a oni koji su ih kupovali u BiH često su ih morali plaćati po dva puta, posebice ako bi ih kupili u jednom, a onda upotrijebili ili prodali u drugom entitetu. Taj neracionalni porezni sustav, koji je praktički legalizirao postojanje dviju država u BiH, samo je potaknuo jačanje crnog tržišta.
Terzić je kazao kako je po dostupnim podatcima međuentitetska trgovina 2003. bila samo oko 150 milijuna eura ili trostruko manje od trgovine između Federacije BiH i Hrvatske ili Republike Srpske i Srbije i Crne Gore. "Takvi pokazatelji nisu realni i samo govore kako je mnogo više šverca nego stvarne trgovine", kazao je bosanskohercegovački premijer.
Najavio je i da će se uvesti red na tržište uspostavom jedinstvenim i učinkovitim nadzorom na pet graničnih prijelaza što su ove godine odlukom Ministarskog vijeća određeni za uvoz robe životinjskog podrijetla. Također je kazao kako će se pojednostaviti i zakonski propisi o registriranju poduzeća u BiH, pa bi taj postupak, dodao je, umjesto 60 potrajao najdulje deset dana.
Navodeći te primjere, predsjedatelj Ministarskog vijeća BiH ujedno je odlučno odbacio tvrdnje kako je njegova vlada odgovorna za sporu provedbu reformi na kojima inzistira Europska komisija (EK).
Voditelj EK-ova Ureda u Sarajevu Michael Humphreys jučer je izjavio kako će, nastave li se reforme provoditi na dosadašnji način, BiH na početak pregovora o potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji mogla računati najranije 2005.
"EK očekuje da tražene reforme budu provedene do kolovoza, kad će ocijeniti i kvalitetu učinjenoga", kazao je Terzić, ustvrdivši kako njegovi sve glasniji kritičari nisu u pravu jer "napredak je vidljiv iako ima i kašnjenja".