TRAŽENJE mita od pacijenata i dalje je najprisutniji oblik zdravstvene korupcije u Hrvatskoj, ustvrdili su danas predstavnici hrvatskog ogranka Transparency Internationala, predstavljajući najnovije globalno korupcijsko izvješće, koje se ove godine posebno osvrnulo na zdravstvo.
Najviše novca pritom se "vrti" kod postupka nabave lijekova za sustav javnog zdravstva, odnosno njihovo uvrštavanje na listu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Petrović je podsjetio i na prošlogodišnja istraživanja TIH-a, provođena za potrebe drugih projekata, koja su pokazala da gotovo 80 posto građana smatra da je hrvatsko zdravstvo ozbiljno zahvaćeno korupcijom.
Dvije godine ranije isti je stav imalo nešto manje građana (oko 70 posto), što po Petrovićevim riječima još više ukazuje na potrebu povećanja transparentnosti u zdravstvu.
Dvije trećine Hrvata smatra da su za lošu situaciju krivi korumpirani liječnici, dok tek nešto više od trećine vjeruje da su korupciji podložne sestre i drugo medicinsko osoblje.
Kao prvi korak u suzbijanju korupcije TIH predlaže uvođenje javnih lista čekanja na zdravstvene usluge.
"Takva je lista već bila probno uvedena u KB Dubrava, no suradnja je na inicijativu bolnice nakon nekog vremena prekinuta", kaže Petrović.
Preporuke za suzbijanje korupcije u zdravstvu na globalnoj razini sastavni su dio i ovogodišnjeg izvještaja središnjice Transparency Internationala.
Ta antikorupcijska udruga tako predlaže da projekte i politike javnog zdravstva nadgledaju neovisni stručnjaci, dok bi postupci nabave trebali biti transparentni. Predlažu i da se u postupak izdavanja liječničkih dozvola uvrste odredbe o sukobu interesa te da se rigoroznim progonom pošalje jasna poruka da se korupcija neće tolerirati.
Globalno izvješće napravljeno je na temelju izvješća iz 45 svjetskih zemalja. Procjenjuje se da zbog korupcije na putu do pacijenata u svijetu nestane između pet i 10 posto novca namijenjenog javnom zdravstvu.
U općenitom dijelu izvješća kao pozitivni pomaci Hrvatske prepoznati su donošenje zakona o financiranju predsjedničkih kampanja, usvajanje odredbi o sukobu interesa, digitalizacija zemljišnih knjiga te davanje veće samostalnosti Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.
Foto: Arhiva