Naglasio je važnost dosljedne primjene tog zakona, jer, kako je rekao, unatoč načelno izraženoj političkoj volji za suzbijanje korupcije Hrvatska već četiri godine nije ostvarila napredak i tapka na mjestu.
Za člana TIH Josipa Kregara taj je zakon važan za reformu političkog i upravnog sustava, koji u Hrvatskoj ima sva obilježja zatvorene birokratske vlasti.
Negodovao je što Vlada, kao i Libra, koji su podnijeli zakonske prijedloge o dostupnosti informacija nisu spomenuli da se oni temelje na prijedlogu 16 nevladinih udruga.
Zadovoljan je što je Vlada svoj prijedlog uputila u hitni postupak, ali se boji da predlagatelji nisu ni pročitali što su predložili jer smatraju da za provedbu zakona nije potrebno osigurati sredstava.
Po Kregarovom mišljenju situacija je obrnuta, jer će za provedbu trebati puno novca.
Finski veleposlanik u Zagrebu Ilpo Manninen uz donošenje zakona jednako važnim smatra i upoznavanje građana da imaju pravo na dostupnost svih informacija u posjedu javne vlasti.
Rekao je da su upravo nordijske zemlje, temeljem svojih iskustava, uz dosta napora uspjele pravo na dostupnost informacije ozakoniti i u Europskoj uniji(EU).
Donošenje takovog propisa danas je jedan od uvjeta za ulazak u EU.
Na dvodnevnom okruglom stolu, uz potporu finske Vlade, ABA Celli i Instituta otvoreno društvo Hrvatska, sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Slovačke i Bosne i Hercegovine izmijenit će iskustava o lobiranju za donošenje propisa o dostupnosti informacija i senzibiliziranju javnosti za ostvarivanje tog prava.