OSTACI srednjovjekovnog vladara, cara Samuila, stigli su danas u Bugarsku nakon desetljeća pregovora sa susjednom Grčkom.

Samuil je bio car koji se borio protiv Bizantskog Carstva kako bi proširio svoje kraljevstvo, no na kraju je poražen te je ubrzo nakon toga, 1014. godine, umro. Samuil se smatra simbolom bugarskog nacionalnog identiteta.

Posmrtni ostaci, pronađeni prije 60 godina na području uz grčku granicu, prebačeni su u bugarsku prijestolnicu Sofiju vojnim zrakoplovom, koji su od granice s Grčkom pratili borbeni zrakoplovi bugarskog ratnog zrakoplovstva.

Ispaljen počasni plotun od 21 hica

Kovčeg s posmrtnim ostacima stigao je na središnji trg u Sofiji, gdje ga je dočekalo nekoliko tisuća Bugara. U rijetkom iskazu političkog jedinstva, počast srednjovjekovnom vladaru odali su i političari iz svih dijelova duboko podijeljenog političkog spektra. Tijekom ceremonije intonirana je državna himna, a ispaljen je i počasni plotun od 21 hica.

"Danas mi Europljani učimo čitati povijest sa željom da pripadamo ne samo svojoj domovini, već i kulturi koja nas povezuje na cijelom europskom kontinentu", rekao je bugarski premijer Rumen Radev na ceremoniji.

"Zato Europa ne smije ponovno otvarati stare rane, već mora raditi za mir kao najveće dobro", dodao je Radev, osvrćući se na stoljetnu povijest suparništva dviju susjednih država.

Povorka je ispratila posmrtne ostatke cara Samuila do obližnje crkve Svete Sofije, bazilike iz šestog stoljeća po kojoj je bugarska prijestolnica dobila ime. Prema crkvenim dužnosnicima, Samuil je kršten upravo u toj crkvi.

Sporazum postignut početkom ovog tjedna

"Više od tisuću godina nakon njegova života i povijesnog djela, car Samuil vraća se svom narodu kako bi zauvijek ostao u Bugarskoj", rekao je patrijarh Daniil, poglavar Bugarske pravoslavne crkve, u molitvi kraj bijelog mramornog sarkofaga u koji su položeni posmrtni ostaci.

Današnja predaja u Solunu uslijedila je nakon sporazuma koji su početkom ovog tjedna postigli ministri kulture dviju zemalja. Prema tom sporazumu, Bugarska će Grčkoj vratiti vjerske relikvije koje su tijekom Prvog svjetskog rata odnesene iz grčkih samostana.

Nekoliko istaknutih grčkih akademika i vjerskih čelnika kritiziralo je sporazum, smatrajući da Bugarska njime nije dovoljno učinila.

Grci traže povratak Partenonskog mramora

Grčki premijer Kiriakos Micotakis i njegov bugarski kolega Rumen Radev nazočili su ceremoniji u Muzeju bizantske kulture u Solunu, gdje su se posmrtni ostaci čuvali prije predaje.

"To su predmeti koji pripadaju obama našim narodima; oni čine naše sjećanje i našu povezanost, a naši sunarodnjaci i buduće generacije zaslužuju i moraju imati priliku odati počast svojim precima. Ako nas je u prošlosti car Samuil dijelio, mogu reći da nas danas ujedinjuje. Jača našu stratešku suradnju i dodatno učvršćuje povijesne odnose između naših država i naroda", izjavio je Radev.

Micotakis je rekao da se nada da će današnja ceremonija pomoći međunarodnoj kampanji Grčke za povratak Partenonskog mramora, zbirke mramornih skulptura starih 2500 godina koje su odnesene s atenske Akropole, a danas su izložene u Britanskom muzeju. "Međunarodna zajednica u biti preispituje svoj dugogodišnji stav o zaštiti kulturne baštine", ustvrdio je.

"Ova promjena utjelovljena je u današnjoj inicijativi, koja počiva na očitom načelu da se spomenici i povijesne dragocjenosti ne smiju smatrati ratnim plijenom niti posljedicom okolnosti koje su uslijedile nakon njihova nastanka", dodao je.