AMERIČKO Ministarstvo poljoprivrede zadalo je još jedan udarac poznatom postignuću bivše prve dame Michelle Obame, uvođenju strožih prehrambenih standarda za školske doručke i ručkove. I to na njen rođendan.
Više pizza, hamburgera i prženih krumpirića u školama
U petak je zamjenik podtajnika Ministarstva poljoprivrede (USDA) Brandon Lipps predložio nova pravila za Prehrambenu i nutricionističku agenciju koja bi školama omogućila smanjivanje propisane količine povrća i voća za ručak i doručak i istodobno im dala dopuštenje da učenicima prodaju više pizza, hamburgera i prženih krumpirića. Spomenuta je agencija odgovorna za upravljanje nutricionističkim programima za gotovo 30 milijuna učenika u 99.000 škola, piše The Washington Post.
Lippi kaže kako će promjene pomoći u rješavanju onoga što je opisao kao nenamjerne posljedice propisa koji su uvedeni tijekom Obamina mandata. Na primjer, kad su škole pokušale uvesti inovativna rješenja, poput doručka koji se može pojesti u hodu ili obroka u učionicama, morale su djeci davati dvije banane kako bi zadovoljile propisani federalni minimum.
No, Colin Schwartz, zamjenik ravnatelja za zakonodavne poslove u Centru za znanost u javnom interesu, kaže kako će predloženi propisi, budu li odobreni, „stvoriti veliku prazninu u smjernicama za školsku prehranu te omogućiti da djeca odaberu pizze, hamburgere, pržene krumpiriće i drugu visokokaloričnu hranu, zasićenu mastima ili solima umjesto uravnoteženih svakodnevnih školskih obroka“.
On kaže kako ograničavanje raznolikosti povrća može pržene krumpiriće gurnuti na središnje mjesto u učeničkoj prehrani. Schwartz smatra da je krumpirov lobi utjecao na ovu promjenu te da je industrija krumpira stajala i iza promjena koje su se potiho dogodile u ožujku, a kojima se olakšala zamjena određenog voća krumpirom u tjednim jelovnicima.
„Krumpir je povrće bogato hranjivim tvarima i sadrži više kalija nego banana, zadovoljava 30 posto dnevnih potreba za vitaminom C, sadrži tri grama bjelančevina, vlakana i ugljikohidrata koji su djeci potrebni da bi u školi dala najbolje od sebe“, rekao je Kam Quarles, izvršni direktor Nacionalnog vijeća za krumpir.
Obama tražio više voća i povrća u školama te smanjenje soli
Tijekom Obamine administracije promijenjene su prehrambene smjernice za škole koje su sudjelovale u Nacionalnom programu školskih ručkova te je od menzi zatraženo da povećaju ponudu voća i povrća, da služe samo obrano ili nemasno mlijeko i potpuno izbace transmasti iz jelovnika. Također se tražilo drastično smanjenje soli u školskoj prehrani.
Zakon o zdravoj djeci bez gladi (Healthy, Hunger-Free Kids Act) iz 2010. godine ključna je inicijativa u borbi Michelle Obame protiv dječje pretilosti. Zakon je temeljen na preporukama stručnjaka koje je okupio Medicinski institut i dopunjen ključnim promjenama iz Prehrambenih smjernica za Amerikance, usmjerenima poticanju zdravih promjena u školama, koje mnogi roditelji pokušavaju uvesti i kod kuće. Promjene uključuju ponudu voća i povrća svakog dana, povećanje korištenja cjelovitih žitarica te prilagođavanje veličina porcija i kalorijskih vrijednosti održavanju zdrave tjelesne težine kod djece.
Trumpova administracija odbacila je pravila iz Obamina mandata. Prvo je ministar poljoprivrede Sonny Perdue samo nekoliko dana nakon preuzimanja dužnosti najavio da će USDA usporiti primjenu agresivnih standarda za sol, kao i Obamine propise za cjelovite žitarice i zašećereno mlijeko, navodeći bacanje hrane i neodaziv korisnika kao glavni motiv za promjenu.
Hrana u školama bit će slanija i masnija
USDA je djeci koja sudjeluju u programima školskih obroka ponudio mlijeko s aromama i niskim udjelom masti, smanjio je zahtjeve oko tjedne količine žitarica na polovinu te školama omogućio više vremena kako bi ispunile zahtjeve vezane za sol u obrocima. Prošle godine USDA je omogućio školama da voće tijekom doručka zamijene krumpirom i drugim škrobnim povrćem.
U suštini, ovi prijedlozi omogućavaju da hrana poslužena u školama bude slanija, masnija i procesuirana kako bi bila ukusnija.
U trećoj rundi revizija, prijedlozi predstavljeni u petak omogućili bi školama da smanje količinu povrća u doručku koji se poslužuje izvan blagovaonica s jedne šalice na pola šalice. Ostatak kalorija nadopunio bi se slatkim pecivima i pločicama žitarica. Što se tiče ručka, prijedlozi bi školama dopustili da svakog dana ponude krumpir kao povrće te otvorila mogućnost da ponude pizze i hamburgere po narudžbi, odnosno da ih učenici mogu odabrati umjesto hranjivijih cjelovitih obroka.
Prijedlozi su ušli u Federalni registar 23. siječnja i bit će otvoreni za javnu raspravu sljedećih 60 dana.
"Korak u pogrešnom smjeru"
Nancy Roman, predsjednica Partnerstva za zdraviju Ameriku, kaže kako predložene promjene „zvuče kao korak u pogrešnom smjeru. Ako ništa drugo, znanost je u posljednjih nekoliko godina pokazala da nam treba više voća i povrća u svakom obroku te da je manje obrađena hrana bolja. Ne radi se samo tome što je na tanjuru nego i kako je pripremljeno. Posebice mala djeca trebaju biti više izložena neprocesuiranom, lako jestivom voću, povrću i zelenilu“.
Djeca u školskim obrocima dobivaju i do polovine svojih dnevnih kalorijskih potreba. Oko dvije trećine, oko 30 milijuna djece koja svakodnevno konzumiraju školske obroke dolazi iz obitelji s niskim prihodima i obroke dobivaju besplatno ili po sniženim cijenama. Djeca iz obitelji s niskim prihodima su neproporcionalno više izložena pretilosti i manje je vjerojatno da će kod kuće dobiti zdrave obroke pa je svaka promjena u školskim obrocima itekako utjecajna.
Mnoge od ovih promjena izruguju se dobrim vijestima o školskim prehrambenim programima iz Studije o nutricionizmu i troškovima obroka, koju je USDA objavio prošle godine. Radi se o prvoj sveobuhvatnoj procjeni školskih obroka nakon primjene Zakona o zdravoj djeci bez gladi Michelle Obame.
Dobri rezultati Obaminih mjera
Studija je pokazala da je nakon pomaka prema zdravoj prehrani u Obaminu mandatu Indeks zdrave prehrane (HEI-2010), odnosno višekomponentna mjera kvalitete prehrane, dramatično porastao i za doručak i za ručak. Rezultat je u školskoj godini 2009./2010. bio 49,6 (maksimum je 1000), a do 2014./2015. je porastao na 71,3.
I dok Perdue tvrdi kako ponuda zdravije hrane znači i više otpada i manji odaziv u programe, studija USDA otkriva da je sudjelovanje u školskim prehrambenim programima u školama s najvišim standardima zdrave hrane bilo veće te kako je otpad bio relativno na istoj razini.
Asocijacija za školsku prehranu (SNA), trgovačka grupacija školskih proizvođača, stalno zagovara blaže nutricionističke zahtjeve. SNA je nedavno objavila dokument u kojem se od Kongresa traži da sačuva trenutačnu fleksibilnost oko cjelovitih žitarica, soli i mlijeka. Gay Anderson, predsjednica SNA, kaže kako će dodatno proučiti prijedloge. Ona je standarde za školske obroke iz Obamina mandata nazvala „u cjelini ogromnim uspjehom“, ali i napomenula kako su neki zahtjevi doveli do smanjenog odaziva, visokih troškova i veće količine otpada.
Mary Story, profesorica globalnog i javnog zdravlja i obiteljske medicine sa Sveučilišta Duke te članica USDA-ova Savjetodavnog odbora za prehrambene smjernice, rekla je da će uz ove promjene USDA krenuti „protiv saznanja iz vlastite studije, koja pokazuju da su strožiji nutricionistički standardi imali pozitivan i značajan učinak. Zato ove promjene nemaju smisla. Politika i pritisak industrije ne bi smjeli imati utjecaj kad je u pitanju zdravlje djece“.